Novac

Novac je opći ekvivalent robne vrijednosti što ga izdaje državna emisijska banka u apoenima na temelju nominacije parlamenta i stavlja u opticaj radi normalnoga održavanja robno-novčanih odnosa.

200 Euro.Recto.printcode place
Novčanica od 200 eura
ClientCardSample
Kreditna kartica kao primjer bezgotovinskog novca

Funkcije novca

Novac ima tri osnovne funkcije:

  • kao sredstvo razmjene
  • kao jedinica za računanje
  • kao skladište vrijednosti.

Novac kao sredstvo razmjene izbjegava različito vrijednovanje robe kod trampe, pa time olakšava razmjenu, smanjuje transakcione troškove i podstiče specijalizaciju. Novac kao jedinica za računanje smanjuje broj cjena potrebnih u ekonomiji, pa time i transakcione troškove. Novac kao skladiše vrjednosti puža alternativu čuvanju roba, što je pozitivno jer robe koje tokom vremena gube vrjednost (namirnice itd), mada i sam novac može, u vrijeme inflacije, gubiti vrijednost.

Načini plaćanja

Sistem plaćanja se mjenjao tokom vremena. U starim vremenima koristili su se plemeniti metali (zlato, srebro). U novije vrjeme zamjenio ih je papirni novac, čime su izbjegnuti troškovi transporta metala. Tokom 20. vijeka čekovi su djelimično potisnuli gotovinski novac. U najnovije vrijeme razvija se i elektronski način plaćanja preko kreditnih kartica, gdje kompjuteri još više potiskuju papirni novac, što još više smanjuje transakcione troškove i povećava efikasnost poslovanja.

Trampe kao način razmjene

Davno u prošlosti ljudima nije bio potreban novac, jer je sve za život svatko sam proizvodio ili na neki drugi način pribavljao. Potrebe ljudi bile su male, a višaka nije bilo.

Kada su se neka plemena stala baviti pretežno stočarstvom, a druga pretežno ratarstvom, među njima je počela razmjena, zbog ostatka višaka. Razmjenjivali su stočarske proizvode za ratarske. Takva neposredna razmjena robe za drugu robu naziva se trampa. Pri tome su ljudi dogovorno utvrdili koliko jedne robe vrijedi dati za drugu. tako je npr. za glineni lonac valjalo dati jedno janje, a za bakren nož tri janjeta. Međutim, ponekad vlasniku bakrenog noža n isu trebala tri janjeta, već zemljan lonac. tako se janjetom plaćala druga roba: razvila se posredna razmjena: trgovina. Jednom robom plaćala se druga roba, a takva roba kojom se može platiti bilo koja druga roba je novac. Prvi novac bio je robni.

Uloga ekonomije

Država odavno uređuje novčane stvari, ponekad na dobro, ponekad na zlo. Stoga je monetarna ekonomija jedna od centralnih oblasti ekonomske nauke, čije su osnovne teme novčana masa i kamatne stope. Utičući na ove veličine, državna centralna banka direktno utiče na inflaciju i ekonomsku aktivnost.

Američki dolar

Dolar (The United States Dollar) je prema Ustavu Sjedinjenih Američkih Država zvanična valuta Sjedinjenih Američkih Država od 1792. godine, a rasprostranjen je kao rezervna valuta u nekim drugim zemljama u svijetu. Trenutno izdavanje dolara kontrolišu Federalne Rezerve (eng. Federal Reserve Banking system). Simbol koji je najčešće u upotrebi za američki dolar je znak dolara ($). ISO 4217 kod za američki dolar je USD; američki dolar je također označen kao US $ od strane Međunarodnog monetarnog fonda.

Novčanice u opticaju se sastoje od bankovnih nota Federalnih rezervi koje su denominirane u američkim dolarima.

Od suspenzije konvertibilnosti papirne američke valute u bilo koji plemeniti metal 1971. godine, američki dolar je de facto fiat novac.

Sjedinjene Države su jedna od nekoliko zemalja koje koriste naziv dolar za svoju valutu. Nekoliko zemalja koriste američki dolar kao svoju zvaničnu valutu, a u mnogima se dolar upotrebljava kao dozvoljeno sredstvo plaćanja.

Od 27. juna 2018. godine u opticaju je oko 1,67 triliona dolara, od čega 1,62 triliona dolara u notama Federalnih rezervi (preostalih 50 milijardi je u obliku kovanica).

Atentat

Atentat je ciljano ubistvo, ili pokušaj ubistva poznate ličnosti, najčešće političara ili druge za društvo važne individue. Ono što izdvaja atentat od drugih vidova ubistava je njegova politička ili ideološka motivisanost, iako mnogi atentati, posebno noi koji nisu dio organizovang pokreta, odaju elemente ludila. Drugi motivi mogu biti novac kao kod naručenih ubitstava, osveta ili vojna operacija.

Balajos

Balajos (Ballaios) je bio Ilirski vladar sa kraja II stoljeća p. n. e. (oko 190-175/168. godine p. n. e.). Historijski dokumenti o njemu i njegovoj vladavini su veoma oskudni. Raniji kralj Ilirije, Gencije, koji je u stvari bio i posljednji kralj Ilirije, je poražen od strane Rimljana 168. godine i odveden u Rim. Iako uloga koju je Balajos imao u Iliriji poslije Gencija nije jasna, treba vjerovati da je podržavao rimske interese u regiji. Pronađen je veliki broj metalnih novčića, najviše bronzanih i nekoliko srebrnih, koji je Balajos dao iskovati što upućuje na pretpostavku da je bio veoma utjecajna ličnost. Kovanje novca ukazuje na ekonomsku i političku stabilnost Balajosove vladavine.

Gencijeva prestonica Skadar je pretvorena u sjedište nove rimske provincije Ilirikum a Balajos je vladao sa Hvara u Jadranskom moru ili Rhizona (Risan u Crnoj Gori, bivšeg utočišta ilirske kraljice Teute, gdje se ona sklonila nakon poraza u prvom rimsko-ilirskom ratu oko 228. godine p. n. e.).

O Genciju postoji nešto više podataka vjerovatno zbog njegovog udjela u historiji Rima na području Ilirije. Ali, u usporedbi sa Balajosom, pronađeno je mnogo manje novčića koje je Gencije dao iskovati.

Balajosovi novčići su, izmađu ostalog, pronađeni na Hvaru i u Risnu. Možda je u oba ova mjesta je Balajos imao kovnice novca. Novčići sa Hvara nemaju natpis sa titulom kralja za razliku od onih iz Risna. I u dolini rijeke Neretve koje je naseljavalo ilirsko pleme Daorsi, u njihovom gradu Daorson, otkrivena je kovnica sa alatom i 39 različitih novčića. Dvadeset devet od njih nosi lik kralja Balajosa. Nekoliko primjeraka je nađeno i u Italiji; na Tremitima i Apuliji.

Uprkos Balajasovoj aktivnosti vezanoj za novac, nema drugih dokaza koji bi potvrdili njegovu ulogu koju je imao u ilirskim krajevima. Na nekoliko pronađenih primjeraka novčića nalazi se utisnut štit na jednoj strani te leteći konj Pegaz, mitološko biće, i slova "B", "A" i "L", s druge strane. U datom vremenu i području, pojedini gradovi kovali su svoj novac u Makedoniji. Tako je i Gencije kovao svoj novac tamo. Međutim, navedena tri slova se ne mogu povezati ni sa jednim gradom, vladarem, plemenom ili narodom osim imena Balajos. Drugi primjerci novčića nose puno ime Balajosa i njegov lik.

U junu 2010. na lokalitetu Carine u Risnu, otkriveno je 4600 metalnih novčića kralja Balajosa, smještenih u posudi sličnoj loncu.

Britanska funta

Funta (simbol £, bankarski kod GBP) je zvanična valuta Ujedinjenog Kraljevstva, Gibraltara, Sjeverne Irske, Sv. Helene i Falklandskih ostrva. Jedna je od najstarijih valuta na svijetu. U engleskom jeziku se često upotrebljava samo naziv funta. Dok se pojam Britanska Funta najčešće upotrebljava kada je valutu potrebno razlikovati od drugih).Izvorno funta, je bila vrijednost jedne funte(jedinica težine) srebra. Simbol funte je izvorno imao dvije horizontalne linije ₤, ali je kasnije taj broj smanjen na jednu £.

Funta je jedna od najraširenijih svjetskih valuta, zajedno sa američkim dolarom (USD), eurom (EUR) i japanskim jenom (YEN).

Danska kruna (valuta)

Danska kruna (dk: krone; kr.) je zvanična valuta u Danskoj. Pored toga koristi se i u autonomnim oblastima Grenlandu i Farskim ostrvima. Po standardu ISO 4217 njena oznaka je DKK. Manja jedinica je øre, 1 kruna iznosi 100 øre. Novac izdaje Danska nacionalna banka (dk. danske nationalbank).

ISO 4217

ISO 4217 je međunarodni standard koji pomoću koda od tri znamenke (kod valute) definiše imena valuta koje su važeće prema standardima Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO). ISO 4217 je standardizirana norma koja se najviše koristi u bankarstvu i općenito u poslovanju te se u većini slučajeva kursna lista objavljuje upravo sa tim kodovima jer su oni poznati širokom krugu ljudi.

Prva dvije oznake predstavljaju naziv zemlje prema ISO 3166 kodu, dok treća oznaka u većini slučajeva predstavlja naziv valute.

Islamsko bankarstvo

Islamsko bankarstvo je bankarstvo koje zadovoljava islamske propise ili u najmanju ruku pokušava zadovoljiti islamske propise. Termin je novijeg datuma. Ono je ustvari pokušaj savremenog odgovora muslimanskih ekonomista i teoretičara ekonomije na izazov koji nije postojao u vrijeme poslanika Muhammeda.

Glavna karakteristika islamskog bankarstva je pokušaj eliminisanja kamate iz poslovanja, jer se ona kosi sa islamskim propisima. To se može ilustrovati u ideji islamske štednje gdje je štediša ustvari investitor, koji će na kraju poslovne godine ili kako je već određeno shodno procentu profita banke dobiti isti procenat u odnosu na položeni novac. I obratno, štediša će u slučaju gubitka banke učestvovati sa jednakim procentualnim gubitkom.

Kamata

Kamata je, u ekonomiji, cijena koju plaća posuđivač onome koji mu pozajmljuje novac. Drugim riječima kamata je iznos koji se plaća da bi se "unajmio" određeni iznos novca za određeni period vremena. Iznos novca koji se posuđuje zove se glavnica, a procenat kamate koji se plaća na glavnicu se zove kamatna stopa. Kamatne stope služe kao ključni indikator finansijskih tržišta.

Kapetan

Kapetan je oficirski vojni čin čiji nosilac obično komanduje četom. Kapetan je najviši čin u hijerarhiji nižih oficirskih činova u vojsci; viši čin je major a niži poručnik (u nekim vojskama natporučnik).

Prethodni opis se najčešće odnosi na kopnenu vojsku. Čin kapetan postoji i u ratnoj avijaciji i ratnoj mornarici. Kapetan je pojam koji se koristi i u civilnom vazduhoplovstvu i mornarici.

Krivotvoreni novac

Krivotvoreni ili falsificirani novac, je novac u prometu (novčanice, moneta, valuta), koji je proizveden protivzakonito (ilegalno) da sliči nekim službenim oblicima novca, dovoljno blizu da bi mogao dovesti do zbunjenosti i biti prihvaćen kao pravi novac. Proizvodnja, štampanje, lažnog novca je oblik prevare.

Rimski metalni novac je kovan, umjesto da bude ljevan, tako da su se kalupi pravili radi krivotvorenja.

Krivotvorenje je vjerovatno staro, kao i sam novac. Prije uvođenja papirnog novca, najčešća metoda prevare je bilo miješanje jeftinih metala, kao zamjena za zlato i srebro.

Oblik falsifikovanja je pravljenje dokumenata legitimnim printerima, prateći uputstva za prevaru. Tokom Drugog svjetskog rata, Nacisti su lažirali britanske funte i američke dolare.

Neke od najuspješnije falsificiranih novčanica se zovu superdolari, zbog njihovog visokog kvaliteta, i bliske sličnosti pravim US dolarima.

I novčanice eura su na značajnom udaru krivotvorenja, od njihovog uvođenja, 2002. godine.

Neke od šteta koje se društvu nanose krivotvorenjem su: smanjenje vrijednosti pravog novca; povećanje cijena (inflacije) zbog kruženja više novca u ekonomiji države - neovlašteno vještačko povećanje u snabdijevanju novcem; smanjenje prihvatljivsti papirnog novca; i gubici, jer kompanijama se ne nadoknađuju falsificirane novčanice.

Tradicionalno, mjere protiv falsificiranja uključuju fine detalje koji su urezani kod štampanja novčanica, i koji omogućuju i nestručnim osobama da otkriju prevaru.

Kovanice se pravo tako, da pokažu, da vrijedni metal nije sastrugan.

Kuna (valuta)

Kuna je ime za novac u Hrvatskoj. Po standardu ISO 4217 njena oznaka je HRK, a lokalna je kn. Manja vrijednost je lipa. Jedna kuna odgovara 100 lipa.

Mitilos

Mitilos (gr. MITYΛOΣ) je bio Ilirski kralj iz III stoljeća p. n. e. (vladao od 270. godine p. n. e.). Poznat je kao drugi ilirski kralj koji je kovao svoj novac, oko deset godina nakon Monuniusa (vladao oko 300-280. godine p. n. e.). Moguće je da je Mitilos bio Monuniusov sin.

Svoj novac kovao je u Dyrrhachiumu (današnji Drač u Albaniji). Moguće da je stolovao i u Bilisu (zapadno od današnje Valone). Primjerci ovog ilirskog novca čuvaju se u Arheološkom muzeju u Zagrebu, Hrvatska. Bronzani novčić ima na aversu utisnutu Heraklovu glavu a na reversu se nalaze prikazani Heraklovi atributi: tobolac, luk i buzdovan sa riječima BAΣIΛEΩΣ - bazileus, kralj i MITYΛOY.

Zabilježeno je da se Aleksandar II iz Epira uspio odbraniti od napada vojske Mitilosa. Mitilos je pripadao plemenu Dardanci koje je u dato vrijeme doživljavalo eskpanziju i smatra se da je on imao važniju ulogu od običnog plemenskog vođe. Naime, Dardanci su uspjeli ostvariti kontrolu nad Taulantima i širiti svoje teritorije na sjever, u dolini rijeka Morava i Nišava i istok, prema Peoniji.

Nijemi svjedok

Nijemi svjedok (izdat 1937.) je kriminalistički roman Agathe Christie sa Herculeom Poirotom i Satnikom Hastingsom u glavnim ulogama.

Nobelova nagrada

Nobelova nagrada je međunarodna nagrada koja se dodjeljuje svake godine pojedincima ili grupama čiji su uspjesi iznimni. To uključuje izvanredna istraživanja, nove tehnike i tehnologije ili izniman doprinos društvu. Pri samom spomenu Nobelove nagrade većina ljudi vidi sliku univerzalnih genijalaca i briljantnih pojedinaca koji su je dobili.

Nobelova nagrada nosi ime po Alfredu Nobelu, švedskom industrijalcu i izumitelju dinamita. On je 27. decembra 1895. u švedsko – norveškom klubu u Parizu objavio ideju o osnivanju fonda iz kojeg bi se dodjeljivale nagrade najzaslužnijima. Nobel je bio zaprepašten i šokiran načinom na koji je svijet upotrebljavao njegov izum – dinamit. To je bio razlog njegove odluke da se nagrade dodjeljuju onima koji svojim sposobnostima najviše doprinose čovječanstvu.

Prva svečanost dodjele Nobelovih nagrada za književnost, fiziku, hemiju i medicinu je održana na Kraljevskoj Muzičkoj Akademiji u Stockholmu, 1901. godine. Od 1902. godine nagrade formalno dodjeljuje kralj Švedske. Kralj Oscar II. nije u početku bio zadovoljan s činjenicom da se nagrade dodjeljuju strancima, ali svoje je mišljenje promijenio nakon što je shvatio da dodjela ove nagrade u Švedskoj predstavlja dobru ‘reklamu’ za samu Kraljevinu.

Nagrade se dodjeljuju jednom godišnje na svečanosti koja se obično održava 10. decembra – na dan kada je preminuo Alfred Nobel. Imena dobitnika (laureata) nagrada se u pravilu objavljuju već u septembru. Dužnost objave imaju različite ustanove povezane sa Švedskom Akademijom.

Po svojoj prirodi, Nobelova nagrada je finansijski utemeljena. Iznos je nešto veći od milion eura. Ideja koja je opravdavala dodjelu nagrade je bila ta da se s dobivenim finansijskim sredstvima nastave istraživanja i razvoj. Ali, realnost je nešto drugačija… Mnogi dobitnici nagrade su po njenom primitku već bili u mirovini, a nekima taj novac baš i nije poslužio za daljnja istraživanja. Nobelova nagrada je još uvijek najprestižnija nagrada i

poticaj da se bude od koristi čovječanstvu inspirišući mnoge primaoce u njihovoj težnji da iskoriste svoj ​​potencijal nudeći svoje najbolje radove za dobrobit svih.

Srednjovjekovna bosanska numizmatika

Numizmatika je pomoćna historijska disciplina koja se bavi proučavanjem nastanka, razvoja i upotrebe kovanog novca kroz historiju. Znanstveno zanimanje za srednjovjekovni bosanski novac javilo se dosta kasno, tek sredinom 19. vijeka, kada ih je po prvi put sistematičnije objavio i opisao novosadski profesor Janko Šafarik. Poslije njega određenim pitanjima bosanske srednjovjekovne numizmatike uspješno su se bavili Šime Ljubić, Ćiro Truhelka, Milan Rešetar, Ivan Rengjeo i Mihailo Dinić.

Valuta

Valuta je riječ italijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji). Bosanskohercegovačka valuta zove se konvertibilna marka, američka dolar, valuta Evropske unije je euro itd.

Zekat

Riječ Zekat je arapska riječ koja označava čišćenje, rast, napredovanje. Zekat je jedan od pet stubova islama, odnosno četvrti islamski šart.

Zekat su dužni dati oni muslimani i muslimanke, jedanput godišnje određeni dio od svog imetka, čija imovina iznosi kolik jedan nisab u zlatu ili sregram srebra. Ova vrijednost treba da bude u posjedu obveznika cijelu godinu, ili bar da se nađe u njegovu posjedu na početku i na kraju godine.

U nisab se ubraja: zlato, srebro, novac, trgovačka roba, razni nakiti (osim bisera) i stoka, koja se ne hrani na paši više od šest mjeseci.

Međutim, u nisab se ne ubraja imovina koja služi za osnovne potrebe obvezniku, kao na primjer kuća za stanovanje sa potrebnim namještajem, tegleća stoka, ziratna zemlja, razne alatke za obradu zemlje, zatim alat za obavljanje zanatskih usluga, stručne knjige i slično.

Međutim, zekat se ne može davati bračnom drugu, nemuslimanu niti rodbini u uzlaznoj i silaznoj liniji, jer su jedni druge dužni uzdržavati. Muhamed a.s. je rekao: "Ko klanja namaz, a ne dijeli zekat-on nema ni namaza". Zekat pripada samo siromasnima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju, i onima cija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva i putniku. Onima koji daju zekat Allah dž.š. je obećao nagradu.

Zlato

Zlato (latinski: aurum) jeste hemijski element označen simbolom Au i ima atomski broj 79. Spada u prelazne metale i u periodnom sistemu stoji u 1. sporednoj grupi (11. grupa), odnosno grupi bakra i šestoj periodi, među takozvanim novčanim metalima. Zlato se ubraja u plemenite metale, a pored bakra je jedan od rijetkih metala živih boja. Zlato se koristi već hiljadama godina za pravljenje nakita i ritualnih predmeta, a prema nekim izvorima od 6. vijeka p.n.e. počelo je korištenje zlata u obliku kovanica kao sredstvo plaćanja. Kao prehrambeni aditiv, zlato se označava E-brojem E175.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.