Nikaragva

Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Pacifik, a na istoku na Karipsko more.

Nikaragva
República de Nicaragua
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna"Salve a ti, Nicaragua"

Položaj Nikaragve na karti
Položaj Nikaragve
Službeni jezik španski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Enrique Bolaños
 -  Predsjednik vlade Enrique Bolaños
Nezavisnost 1821 
Površina
 -  Ukupno 129.494 km2 (115.)
 -  Vode (%) 14,01
Stanovništvo
 -  Ukupno 5.487.000 (108.)
 -  Gustoća stanovništva 42,2/km2 
Valuta Nikaragvanska kordoba
Vremenska zona -6, ljeti -6
Internetska domena .ni
Pozivni broj +505

Historija

Prije dolaska Evropljana na području Nikaragve živjela su indijanska plemena. Prema najbrojnijem među njima, plemenu Nicarao država je i dobila ime (nicarao + agua, španj. "voda").

Španci su je kolonizirali 1524. a nezavisnost je dobila 1821. Priključuje se Ujedinjenim pokrajinama Srednje Amerike u razdoblju do 1838. nakon čega postaje samostalna republika 1854.

Od samih početaka nacionalne historije prostor Nikaragve je bio područje strateških, političkih i komercijalnih interesa Sjedinjenih Američkih Država. Država je preživjela vojne intervencije SAD-a i duže periode vojne diktature. 1979. vlast je preuzela višestranačka koalicija. Sukobi unutar koalicije doveli su do stanja u kojem je moć prigrabio Daniel Ortega, izabran za predsjednika 1984. Ortega i njegovi sljedbenici sandinisti poduzeli su niz ambicioznih socijalnih reformi. Izbija građanski rat u kojem su Sjedinjene Američke Države pomagale pobunjenike zvane "kontraši".

1990. su održani višestranački izbori, nakon kojih počinje uglavnom mirno razdoblje.

Vlada

Ustroj vlasti je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom.

Političke podjele

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Geografija

Republika Nikaragva se nalazi u Srednjoj Americi između Karipskog mora na sjeveroistoku i Tihog okeana na jugozapadu. Istočne ravnice obrubljene su močvarama i lagunama, ali dublje u unutrašnjosti krajolik se izdiže do središnjeg brdovitog prostora iznad kojega su dva vulkanska lanca i jezero Nikaragva. Mnogi su vulkani i danas aktivni, pa ima jakih potresa.

Privreda

Nikaragvanska ekonomija je bila orijentirana na izvoz tropskih biljaka i proizvoda: banana, kahve i duhana. Proizvodio se i kvalitetan rum i uzgajala goveda. Tokom građanskog rata veliki dio infrastrukture je oštećen ili uništen, a ekonomska blokada koju su nametnule SAD dovela je do kolapsa ekonomije i ogromne inflacije. Nakon rata privatizirani su mnogi industrijski pogoni koji su bili u vlasništvu države, a inflacija svedena na podnošljivu mjeru. Posljednjih godina privreda bilježi brz porast.

Stanovništvo

Oko 69% populacije čine mestici, potomci Evropljana i domorodačkog stanovništva. Potomaka doseljenih Evropljana ima oko 17%, uglavnom španskog porijekla. Tokom 19. vijeka dolazilo je do malih valova migracije iz zemalja Sredozemlja. Oko 5% ostalih su čisti potomci autohtonog stanovništva.

Kultura

Također pogledajte

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vanjski linkovi

.ni

.ni je najviši Internet domen za Nikaragvu.

15. septembar

15. septembar / rujan (15. 9) jest je 258. dan godine po gregorijanskom kalendaru (259. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 107 dana.

Abhazija

Abhazija (abhazki: Аҧсны , gruzijski: აფხაზეთი, ruski: Абха́зия) je autonomna pokrajina Gruzije i de facto nezavisna, djelimično priznata država. Smještena je na Kavkazu, na istočnoj obali Crnog mora. Prostire se na 8.660 km2. Prema procjeni iz 2012. godine u Abhaziji živi preko 240.000 stanovnika. Glavni grad pokrajine je Suhumi.

Nezavisnost Abhazije su priznale: Venecuela, Nikaragva, Nauru, Vanuatu i Tuvalu. Do proglašenja nezavisnosti od Gruzije je doveo secesionistički pokret abhaške manjine 1992. godine. Potom je vođen gruzijsko-abhaškog rata koji je rezultirao gruzijskim vojničkim porazom, te egzodusom gruzijskog stanovništva iz Abhazije.

Azerbejdžan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.

Azerbejdžan na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017. u Londonu od 4. do 13. augusta 2017. predstavljala su četiri sportiste u tri discipline.

Bosna i Hercegovina na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.

Bosnu i Hercegovinu je na SP u atletici 2017. u Londonu, UK od 4. do 13. augusta 2017. predstavljalo troje atletičara. Ovo je bio 13. nastup atletičara iz Bosne i Hercegovine na Svjetskim prvenstvima u atletici.

Britanska Djevičanska ostrva na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.

Britanska Djevičanska ostrva na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017. u Londonu od 4. do 13. augusta 2017. predstavljalo je troje sportista u tri discipline.

Grb Nikaragve

Grb Nikaragve je usvojen 21. augusta 1823 (kao grb centralne Amerike), ali nakon nekoliko izmjena konačno je predstavljen 1971. Trokut na grbu predstavlja jednakost, duga simbolizira mir, "gorro frigio" predstavlja slobodu, a pet vulkana bratstvo i jedinstvo pet zemalja Centralne Amerike.

Irska na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.

Irsku je na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017. u Londonu od 4. do 13. augusta 2017. predstavljalo 12 sportista u 9 disciplina.

Kanjon

Kanjon (naziva se i klanac, tjesnac, sutjeska ili ždrijelo) je duboki tjesnac oformljen između stijena, obično urezan (oformljen) djelovanjem rijeke. To djelovanje traje jako dugo i sam kanjon nastaje erozijom koja je potpomognuta vodom. Za kanjon možemo reći i da je riječna dolina.

Najveći i najčuveniji svjetski kanjon je onaj u Arizoni - Grand Canyon. Dug je nešto više od 446 km, a dubina na pojedinim mjestima dostiže nevjerovatnih 1800 metara. Drugi najdublji kanjoj u svijetu, a prvi u Evropi je Kanjon rijeke Tare. Njegova dubina dostiže 1600 metara, a sam kanjon je dug 82 kilometra.

Karipsko more

Karipsko more je jugoistočni dio Američkog sredozemnog mora odvojeno od Atlantskog okeana Karibima, arhipelagom koji se proteže u luku od Meksičkog zaljeva pa gotovo do Venecuele. Duboko je do 7.680 m.

Karipsko more, kao i karipska ostrva dobili su ime po Karibima, narodu kojeg su španski osvajači po svom dolasku zatekli na Malim Antilima .

Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 (CONCACAF) - 1. krug

Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 (CONCACAF) - 1. krug je bilo nogometno takmičenje koje se igralo u sklopu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2018. godine. Utakmice kvalifikacija su odigrane 22. i 31. marta 2015. godine.

Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 (CONCACAF) - 2. krug

Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u nogometu 2018 (CONCACAF) - 2. krug je bilo nogometno takmičenje koje se igralo u sklopu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2018. godine. Utakmice kvalifikacija su odigrane 7. i 16. juna 2015. godine.

Managua

Managua (španski izgovor: maˈnaɣwa) je glavni grad države Nikaragva, a ujedno i departman i općina istog imena. To je najveći grad u Nikaragvi, kako po broju stanovnika, tako i po površini. Lociran je na jugozapadnoj obali jezera Managua. Grad je proglašen glavnim, 1852.

Prije nego što je proglašen glavnim gradom, ovaj položaj je mijenjan između gradova León i Granada. Broj stanovnika je otprilike oko 1.800.000, a stanovništvo uglavnom čine mestici i bijelci. Managua je, nakon Guatemala City-ja, drugi najveći grad Centralne Amerike.

Pri osnivanju 1819., gradu je dato ime: Leal Villa de Santiago de Managua. Njegova prvobitna namjena je bila da služi kao ribarsko selo.

Napori da Managua bude glavni grad počinju 1824., nakon što su centralnoameričke nacije ostvarile nezavisnost od Španije. Položaj Manague, između konkurentnih gradova León i Granada, ga je učinio logičnim i idealnim kompromisnim izborom. Sadašnja Managua je sagrađena 1850tih na mjestu življenja urođeničke zajednice.

Grad zauzima područje Zemljinog rasjeda. Seizmolozi predviđaju da će Managua nastaviti bivati pogođena razornim zemljotresima, svakih 50 godina, ili još češće.

Nikaragva na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.

Nikaragvu je na SP u atletici 2017. u Londonu, od 4. do 13. augusta 2017. predstavljao jedan atletičar.

Papua Nova Gvineja na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.

Papua Novu Gvineju na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017. u Londonu od 4. do 13. augusta 2017. predstavljalo je troje sportista u četiri discipline.

Srednja Amerika

Srednja Amerika obuhvata kopneni most između Sjeverne i Južne Amerike kao i Zapadnoindijska ostrva, a geografsko i geološki do kopnene prevlake Tehuantepec pripada kontinentu Sjeverne Amerike. Historijski gledano, Srednja Amerika može se smatrati samostalnim kontinentom. Kopno Srednje Amerike od prevlake Tehuantepec do prevlake Darién na granici između Paname i Kolumbije naziva se Centralna Amerika.

Na tom kopnenom mostu pretežno se govori španski. Jedina je iznimka Belize, gdje se govori engleski. Na ostrvima u Karibima govore se engleski, francuski, španski i holandski.

Zastava Nikaragve

Zastava Nikaragve je usvojena 27. augusta 1971. Osmišljena je po uzoru na zastavu Srednjeameričke Federacije. Sastoji se od tri jednake horizontalne pruge plave i bijele boje. Bijela je simbol granice između Sjeverne i Južne Amerike, dok plava predstavlja Karipsko more i Pacifik.

Španski jezik

Španski (kastiljski) je Iberijski romanski jezik, i treći jezik po broju onih koji ga upotrebljavaju u svijetu. Španski je materni jezik za 352 miliona ljudi, a zajedno sa ljudima kojim je dodatni strani jezik, španski govore otprilike 417 miliona ljudi (prema procjenama iz 1999. godine). Većina ljudi koji govore španski su iz Centralne i Južne Amerike. Prema posljednjim istraživanjima, ovaj jezik ima najveću stopu rasta broja onih koji ga koriste i smatra se da će u dogledno vrijeme prestići i engleski jezik.

Suverene
države
Zavisne
teritorije
Karibi
Veliki Antili
Zavjetrinski Antili
Ostrva zavjetrine
Ostrva privjetrine
Ostala ostrva
Kontinentalna obala
Članice

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.