Nijemci

Nijemci - narod germanske grane indoevropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj. Računa se da ih svih zajedno ima preko 100 miliona koji govore materinjim njemačkim jezikom. Među Nijemcima postoji više etničkih grupa koje se razlikuju po jeziku i običajima. Najpoznatiji su svakako Švabi (porijeklom od Sueba ili Sveva), Bavarci (porijekom od Bajuvara), Sasi (u Saskoj, porijeklom od Saksonaca ili Sasa) i vjerovatno još neki.

Nijemci
Deutsche
Famousgermans2

Poznati Nijemci: Martin Luther, Ludwig van Beethoven, Otto von Bismarck, Friedrich Nietzsche,
Konrad Adenauer, Papa Benedikt XVI, Angela Merkel, Claudia Schiffer
Ukupna populacija
141,42 miliona[1]
Značajno stanovništvo u
Njemačka 66 420 000[2][3][4]
SAD 50 000 000[5]
Kanada 3 200 000[6]
Brazil ~5 000 000[7]
Argentina ~3,000,000
Savez nezavisnih država 1 000 000[8][9]
Francuska ~1 000 000[10]
Australija 812 000[11]
Čile ~600 000[12]
Italija ~500 000[13][14]
Holandija 386 000[15]
Flag of the United Kingdom.svg 266 000[16]
Španija 255 000[17]
Jezik
Njemački
Vjera
Rimokatolička crkva, Luteranizam

Ime

U vlastitom jeziku /die/ Deutschen, a u engleskom Germans. U bosanskom hrvatskom i srpskom jeziku često nazivani Švabama, što je u stvari jedna od njihovih etničkih zajednica.

Reference

  1. ^ Nijemci i stranci sa imigrantskom pozadinom Archived 4 May 2009[Date mismatch] at the Wayback Machine.. 156 is the estimate which counts all people claiming ethnic German ancestry in the U.S., Brazil, Argentina, and elsewhere.
  2. ^ 66.42 million is the number of Germans without immigrant background, 75 million is the number of German citizens Germans and foreigners with an immigrant background Archived 4 May 2009[Date mismatch] at the Wayback Machine.
  3. ^ Deutsche Welle: 2005 German Census figures
  4. ^ CIA World Factbook - Germany: People
  5. ^ 49.2 miliona German Americans po podacima iz 2005., u skladu sa {{cite web |url=http://factfinder.census.gov/servlet/IPTable?_bm=y&-reg=ACS_2005_EST_G00_S0201:535;ACS_2005_EST_G00_S0201PR:535;ACS_2005_EST_G00_S0201T:535;ACS_2005_EST_G00_S0201TPR:535&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201PR&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201T&-qr_name=ACS_2005_EST_G00_S0201TPR&-ds_name=ACS_2005_EST_G00_&-TABLE_NAMEX=&-ci_type=A&-redoLog=false&-charIterations=047&-geo_id=01000US&-format=&-_lang=en%7Cauthor2=United States Census Bureau|title=US demographic census|accessdate=2. 8. 2007
  6. ^ 2001 Canadian Census gives 2,742,765 total respondents stating their ethnic origin as partly German, with 705,600 stating "single-ancestry", see List of Canadians by ethnicity.
  7. ^ A Imigração Alemã no Brasil | Brasil | Deutsche Welle | 25.07.2004
  8. ^ France
  9. ^ Alsatians
  10. ^ a result of population transfer in the Soviet Union; see ethnologue
  11. ^ The Australian Bureau of StatisticsPDF (424 KB) reports 742,212 people of German ancestry in the 2001 Census. German is spoken by ca. 135,000 [1], about 105,000 of them Germany-born, see Demographics of Australia
  12. ^ German Embassy in Chile.
  13. ^ http://demo.istat.it/str2006/query.php?lingua=ita&Rip=S0&paese=A11&submit=Tavola
  14. ^ South Tyrol in figures. Provincial Statistics Institute.
  15. ^ pogledati str. 5, as of 2006
  16. ^ German born only; United Kingdom: Stock of foreign-born population by country of birth, 2001
  17. ^ INE(2006)


Noia 64 apps proxy.png Nedovršeni članak Nijemci koji govori o narodima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Austrijanci

Austrijanci (njemački: Österreicher) su germanski narod nastanjen od kasnog 5. vijeka na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije. Ime Austrijanci kod nas je nastalo od imena države Austrije. Svoju zemlju Austrijanci nazivaju Österreich (ili istočno carstvo rajh; izv. Reich). Porijeklo mu je u starogermanskom Ostarrîchi. Historijski, Austrijanci su se smatrali kao Nijemci i tek oko raspada Austrougarske nastao je Austrijski identitet (njem. Österreichische Identität ili Wir Gefühl).

Austrija je domovina Austrijanaca, smještena je uz obale Dunava i prekrivena Alpama. Najveći dio Austrijanaca živi u predalpskim regijama, drugi dio u alpskim dolinama, naseljeno po ruralnim naseljima i manjim gradovima. Prirodna bogatstva, kao što su šume i pašnjaci omogućio im je da razviju veoma napredno stočarstvo, zimski turizam i poseban alpski mentalitet.

Po vjeri Austrijanci su rimokatolici, ali svaka mlada osoba s navršenih četrnaest godina, po 'zakonu o religioznoj edukaciji djece', može slobodno birati kojoj će vjeri pripadati. (74% stanovnika Austrije je katoličko koji pripadaju raznim narodima). Njihove učitelje, ma koliko bila malena njihova vjerska zajednica, plaća država.

Austrijanci govore bavarskim dijalektima (bavarsko-austrijski, odnosno Ost-Oberdeutsch) i u Vorarlbergu alemanskim dijalektima, koji su član germanske grane indoevropske porodice jezika, i spadaju u visoko-njemačke i time u gornjo-njemačke jezike.

Hakasija

Republika Hakasija je federalna jedinica u sklopu Ruske Federacija smještena na jugu Sibira. Površina joj je 61.900 kvadratnih kilometara, ima 532.403 stanovnika, a glavni grad je Abakan.

Etnički sastav stanovništva je: 80,3% Rusi, 12,0% Hakasi, 1,7% Nijemci, 1,5% Ukrajinci i drugi.

Nijemci (Hrvatska)

Nijemci su naseljeno mjesto i općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Poljaci

Poljaci su zapadnoslavenski narod sa više od 65 miliona pripadnika. Prema popisu stanovništva iz 2011. Poljaka je u Poljskoj bilo 37.394.000 od ukupne populacije ove države od 38.538.000 stanovnika.

Osim toga, oko 120.000 Poljaka živi u Irskoj, 350.000 u Litvaniji, 1.000.000 u Bjelorusiji, 40.000 u Češkoj, 3.300.000 u Njemačkoj, 1.050.000 u Francuskoj, 800.000 u Kanadi i 10.600.000 u SAD-u. Nadalje, Poljaci žive i u Brazilu, Argentini, Južnoj Africi, Latviji, Ukrajini, Mađarskoj, Rumuniji, Kazahstanu, Švedskoj, Belgiji, Velikoj Britaniji, Holandiji, Austriji, Grčkoj i Italiji.

Međunarodne organizacije procjenjuju, da u svijetu živi 60 miliona ljudi koje se može smatrati Poljacima, dok se u Poljskoj govori o ukupnom broju od više od 70 miliona. Ako se tome pribroje svi ljudi koji su u zadnjih 150 godina imali jednog poljskog pretka, onda se dolazi do gotovo 100 miliona Poljaka.

Poljaci govore poljski jezik. Ime Poljak (poljski polak(m)/polka(ž)) izvodi se od staroslavenske riječi "pole" (polje). Prema tome, ime "Poljaci" je izvedeno iz značenja "stanovnici polja".

Prvobitno područje naseljavanja plemena Poljaka je oko rijeka Notec i Warta, u okolini današnjih gradova Poznanj i Gniezno. Već u srednjem vijeku to se pleme udružilo sa srodnim plemenom Wislana koji su živjeli u okolini današnjih gradova Krakov i Varšava. Na tim su područjima živjela i druga plemena, kao Gorali, Mazovi, Krakovci i još neki. S osnivanjem jagelovičko-litvanske države, mnogi Poljaci se naseljavaju u područjima današnje jugoistočne Litvanije, današnjoj zapadnoj polovini Bjelorusije i današnjoj zapadnoj trećini Ukrajine, osim toga u sjevernom dijelu Moravske i sjevernoj Slovačkoj. Tokom industrijalizacije u 19. vijeku Poljaci su se selili prema industrijskim centrima Njemačke i Austrougarske.

Nakon Drugog svjetskog rata Poljaci su bili iseljeni iz istočnih dijelova ranijeg poljskog područja i bili naseljeni u zapadne dijelove Poljske koje su do tada naseljavali Nijemci.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1971. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.197 km2 1971. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 3.746.111 stanovnika.

Broj stanovnika: 3.746.111

Broj stanovnika ženskog spola: 1.911.511 (+76.911)

Broj stanovnika muškog spola: 1.834.600

Broj žena u odnosu prema broju muškaraca 1040:1000

Broj domaćinstava: 848.545

Veličina prosječnog domaćinstva: 4,4 člana/domaćinstvu

Gustoća naseljenosti: 73,2 stanovnika/km2

Prosječna starost žena: – godina

Prosječna starost muškaraca: – godine

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen u martu 1981. godine, kao dio Popisa stanovništva u Jugoslaviji. Po popisu stanovništva na površini od 51.197 km2 1981. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 4.124.256 stanovnika.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Buzet)

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10).

Grad Buzet je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 165 km2 imao 6.133 stanovnika, što predstavlja 2,95% od ukupnog broja stanovnika Istarske županije, odnosno 0,14% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Buzetu je 37 stanovnika/km2.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Glina)

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10).

Grad Glina je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 543 km2 imao 9.283 stanovnika, što predstavlja 5,38% od ukupnog broja stanovnika Sisačko-moslavačka županije, odnosno 0,22% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Glini je 17 stanovnika/km2.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Jastrebarsko)

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10).

Grad Jastrebarsko je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 226,5 km2 imao 15.866 stanovnika, što predstavlja 5,00 % od ukupnog broja stanovnika Zagrebačke županije, odnosno 0,37% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Jastrebarskom je 70 stanovnika/km2.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Križevci)

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10).

Grad Križevci je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 236,72 km2 imao 21.122 stanovnika, što predstavlja 18,27% od ukupnog broja stanovnika Koprivničko-križevačka županije, odnosno 0,49% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Križevcima je 89 stanovnika/km2.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Nijemci)

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10).

Općina Nijemci je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 224,68 km2 imala 4.705 stanovnika, što predstavlja 2,62% od ukupnog broja stanovnika Vukovarsko-srijemska županije, odnosno 0,11% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Nijemcima je 21 stanovnika/km2.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Ozalj)

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10).

Grad Ozalj je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 179,40 km2 imao 6.817 stanovnika, što predstavlja 0,53 % od ukupnog broja stanovnika Karlovačka županije, odnosno 0,16% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Ozlju je 38 stanovnika/km2.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Samobor)

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10).

Grad Samobor je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 250 km2 imao 37.633 stanovnika, što predstavlja 11,85% od ukupnog broja stanovnika Zagrebačke županije, odnosno 0,88% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Samoboru je 150 stanovnika/km2.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Slunj)

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10).

Grad Slunj je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 392,54 km2 imao 5.076 stanovnika, što predstavlja 3,94% od ukupnog broja stanovnika Karlovačka županije, odnosno 0,12% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Slunju je 13 stanovnika/km2.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Velika Gorica)

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10).

Grad Velika Gorica je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 552 km2 imao 63.517 stanovnika, što predstavlja 20,00% od ukupnog broja stanovnika Zagrebačke županije, odnosno 1,48% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Velikoj Gorici je 115 stanovnika/km2.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Vrbovsko)

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10).

Grad Vrbovsko je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 260 km2 imao 5.076 stanovnika, što predstavlja 1,71% od ukupnog broja stanovnika Primorsko-goranska županije, odnosno 0,12% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Vrbovskom je 20 stanovnika/km2.

Solomonska Ostrva

Solomonska Ostrva (također i Salamunova Ostrva ) su država u južnom Tihom okeanu, istočno od Papue Nove Gvineje. Član su Commonwealtha, a britanska kraljica je formalni vladar, koju zastupa generalni guverner. Površinom 141., a brojem stanovnika 161. među 194 države svijeta.

Ostrva su otkrili Španci u 16. vijeku. Nijemci su zauzeli sjeverni dio 1884, a Britanci južni dio arhipelaga 1893. Tokom Prvog svjetskog rata okupirala ih je Australija. U Drugom svjetskom ratu bili su poprište žestokih američko-japanskih borbi. Od 1945. područje UN-a pod australijskom upravom, 1976. dobivena široka samouprava a 1978. proglašena nezavisnost.

U 1999. dugotrajni etnički sukob između naroda Gwale i Malaita razbuktao se u građanski rat, koji je uglavnom prestao 2003. nakon dolaska međunarodnih mirovnih snaga.

Tenk

Tenk je naziv za borbeno oklopno vozilo koje se pokreće pomoću gusjenica.

Ime mu dolazi od engleskog izraza za cisternu, koji su godine 1915., za vrijeme Prvog svjetskog rata, koristili Britanci kako bi od Nijemaca sakrili proizvodnju, i kasniju upotrebu, prvih modela.

Nakon što su između dva svjetska rata proizvedeni i usavršeni novi modeli, tenk je dobio veliki značaj kao sredstvo koje je kopnenoj vojsci dramatično povećalo mobilnost i vatrenu moć. Nijemci su na početku drugog svjetskog rata te osobine uspješno povezali sa svojom doktrinom blitzkriega, da bi ih kasnije razvile i druge zaraćene strane.

Tenkovi se obično dijele po težini na:

lake;

srednje;

teške.Uglavnom služe za samostalno djelovanje ili podršku pješadiji, ali postoje i tipovi koji su posebno modificirani za određene zadatke (nosač municije, komandni tenk, čistač mina, tenk-plamenobacač itd.).

U svrhu borbe protiv tenkova se u 20. vijeku stvorio široki dijapazon različitog oružja kao što su protutenkovske mine, protutenkovska artiljerija, lovci tenkova itd.

Vukovarsko-srijemska županija

Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru zapadnog Srijema. Kroz županiju prolaze važni međunarodni kopneni i riječni pravci (Dunav i Sava).

Njemačka po temama
Historija
Geografija
Vlast
Privreda
Društvo
Kultura

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.