Meksiko

Meksiko ili zvanično Sjedinjene Države Meksika (španski: Estados Unidos Mexicanos) jest država koja se nalazi na jugu Sjeverne Amerike.

Po državnom uređenju je savezna republika koja graniči na sjeveru sa SAD, na jugoistoku sa Gvatemalom i Belizeom, na zapadu je Pacifik a na istoku je Meksički zaliv i Karipsko more.[1] Sa teritorijom od skoro 2 miliona kvadratnih kilometara, Meksiko je šesta najveća država Amerike i 13. najveća država na svijetu. S procijenjenim brojem stanovništvom od preko 120 miliona (2013.),[2][3] Meksiko je jedanaesta najmnogoljudnija država svijeta, najmnogoljudnija zemlja španskog govornog području u svijetu i druga najmnogoljudnija zemlja Latinske Amerike. Meksiko je savezna država koji se sastoji od trideset jedne države i saveznog distrikt koji je ujedno i glavni grad. Meksička privreda je jedna od najvećih svjetskih privreda a između ostalog su deseti najveći proizvođač nafte na svijetu, najveći proizvođač srebra na svijetu te se općenito smatra regionalnom privrednom silom.[4][5][6]

Usljed raznovrsne kulturne zaostavštine i bogate historije, Meksiko je rangiran kao prva američka i 7. država svijeta po broju mjesta upisanih u svjetsku baštinu UNESCO-a. U 2015. je bio 9. najposjećenija turistička destinacija na svijetu, sa 32,1 milion stranih turista.[7][8] Članica je mnogih svjetskih organizacija između ostalih UN-a, WTO-a, G8+5, G20 i dr.

Sjedinjene Države Meksika
Estados Unidos Mexicanos
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna"Mexicanos, al grito de guerra"

Položaj Meksika na karti
Položaj Meksika
Službeni jezik španski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Andrés Manuel López Obrador
 -  Predsjednik Senata Martí Batres Guadarrama
Nezavisnost 16. septembar 1810
Površina
 -  Ukupno 1.972.550 km2 (13.)
 -  Vode (%) 2,5
Stanovništvo
 -  Ukupno 101.879.171 (11.)
 -  Gustoća stanovništva 54,3/km2 
Valuta Meksički pezos
Vremenska zona -6, ljeti -8
Internetska domena .mx
Pozivni broj +52

Historija

Hernan Cortes 1519. godine započinje sa osvajanjem Meksika. Od 1521. godine aztečka država je pokorena i započinje kolonijalno razdoblje Meksika, koji je dio Nove Španije. Domoroci su pretvoreni u robove i kmetove. Meksikom su vladali španski potkraljevi, a najveću su moć imali crkva i krupni veleposjednici (latifundija). Kada je Španija u 18. vijeku počela gubiti svjetsku moć u korist Velike Britanije postupno jača pokret za nezavisnost od Španske. Nezavisnost je proglašena 1810. godine, ali je španska vlast ukinuta nakon dugog ratovanja tek 1821. Agustin de Iturbide se proglasio carem Meksika kao Augustin I., ali je već 1823 morao abdicirati. Nakon nezavisnosti, Meksiko je postupno gubio dijelove teritorija. 1836 Teksas je proglasio nezavisnost, koju je Meksiko priznao nakon ratnog poraza. Nakon Američko-meksičkog rata 1846–1848, Meksiko je ostao bez sjevernog dijela Kalifornije i Novog Meksika. Godine 1863. Francuzi su zauzeli glavni grad Mexico, i uslijedio je gerilski rat protiv njih. Francuzi su se 1866. morali povući zbog pritiska SAD-a. Porfirio Díaz vladao je od 1877. do 1911, uz mali prekid, što je dovelo do novog osiromašenja seljaka i povećanja broja bezemljaša. Godine 1910. počela je Meksička revolucija. Vođa meksičkog seljačkog pokreta za agrarnu reformu u Meksičkoj revoluciji (1910–1917) bio je Emiliano Zapata.

Geografija

Smješten na jugozapadnom dijelu Sjeverne Amerike, u obliku nepravilnog trougla, Meksiko se proteže više od 3.000 km u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Različite je širine, od otprilike 2.000 km na sjeveru do najmanje 200 km na prevlaci Tehuantepec na jugu.

Graniči sa Sjedinjenim Američkim Državama na sjeveru i Belizom i Gvatemalom na jugoistoku. Donja Kalifornija, poluostrvo na zapadu države, dužine približno 1.250 km, zajedno s ostatkom države formira Kalifornijski zaliv. Na istoku je Meksički zaliv, a na jugoistoku poluostrvo Yucatán. Centralnim dijelom Meksika dominira visoki plato, otvoren na sjeveru, s planinskim lancima na istoku, zapadu i jugu (između ostalih, Istočna, Zapadna i Južna Sierra Madre) i okružen niskom obalom. Meksiko je otprilike pet puta manji od SAD-a.

Reljef i klima variraju, od pješćanih pustinja na sjeveru do tropskih šuma na jugu. Najveće meksičke rijeke su Rio Grande (Río Bravo) na sjeveru i Usumacinta na sjevernim i južnim granicama, zajedno s Grijalvom, Balsasom, Pánucom i Yaquijem u unutrašnjosti države.

Bioraznolikost

Meksiko je jedna od prirodno najraznolikijih država na svijetu. Nastanjuje ga približno 10–12% svih svjetskih vrsta. Prvi je na svijetu po broju vrsta gmizavaca (707), drugi po broju vrsta sisara (438), četvrti po broju vrsta vodozemaca (290) i četvrti u flori s 26.000 biljnih vrsta. Također se smatra drugom zemljom u svijetu po ekosistemima i četvrtom zemljom što se tiče svih vrsta živih organizama. Otprilike 2500 vrsta pod zaštitom je zakona.

Vlada

Ustroj vlasti je višestranačka federalna republika s dva zakonodavna doma.

Administrativna podjela

Meksiko je savezna država tj. federacija koja se sastoji od 31 suverene države (špan. estado) i federalnog distrikta. Federalni distrikt (špan. distrito federal) ne pripada niti jednoj saveznoj državi a ujedno je i glavni grad i sjedište savezne vlade. Svaka država ima svoj ustav, kongres, i sudstvo, a njegovi građani na izborima biraju guvernera na razdoblje od šest godina, kao i svoje predstavnike u jednodomni državni parlament na period od tri godine. Savezne države su dalje podijeljene na općine, najmanje upravno-političke jedinice u državi, kojima upravlja gradonačelnik ili predsjednik općine, a koji je izabran od strane stanovnika općine.

Privreda

Planinski karakter otežava privredni razvoj zemlje, kao i unutrašnji saobraćaj. Kukuruz je glavna poljoprivredna kultura Meksika. Osim kukaruza uzgaju se i druge kulture kao što su je pšenica, grah, soja, pamuk, kahva, povrće itd. Jednu od osnova meksičke privrede predstavlja eksploatacija i prerada nafte kao i prirodnog gasa. Krupni naftnoprerađivački kompleks formiran je uz obalu Meksičkog zaliva. Po proizvodji nafte Meksiko zauzima 5. mjesto u svijetu (5 posto ukupne svjetske proizvodnje). Ova zemlja se također nalazi u vrhu među proizvođačima obojenih metala. Dvije trećine prerađivačkih kapaciteta nalazi se u gradovima Mexico City, Monterej i Gvadalahara.

Stanovništvo

Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2010. godine u Meksiku je živjelo 112.336.538 stanovnika,[9] što ga čini najmnogoljudnijom zemljom španskog govornog području u svijetu. U periodu između 2005. i 2010. godine povećanje broja stanovnika je iznosilo 1,70% godišnje. Mekskiko je zemlja mladih ljudi, jer 37% stanovnistva mladje je od 14 godina, a samo 4% starije je od 65 godina. Danasnja meksicka nacija nastala je stoljetnim mijesanjem domicilnih Indiosa i doseljenih Spanaca. Govorni jezik je spanski.

Kultura

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Merriam-Webster's Geographical Dictionary, 3rd ed., Springfield, Massachusetts, USA, Merriam-Webster; p. 733
  2. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 7 August 2013. Pristupljeno 28 Juni 2014. Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć); Provjerite vrijednost datuma kod: |accessdate= (pomoć)
  3. ^ "INEGI 2010 Census Statistics". www.inegi.org.mx. Pristupljeno November 25, 2010.
  4. ^ James Scott; Matthias vom Hau; David Hulme. "Beyond the BICs: Strategies of influence". The University of Manchester. Pristupljeno April 11, 2012.
  5. ^ "Ministry of Foreign Affairs of Japan" (PDF). Pristupljeno 2012-05-07.
  6. ^ "Oxford Analytica". Wayback.archive.org. Arhivirano s originala, 24 April 2007. Pristupljeno 2013-07-17. Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć)
  7. ^ Geo-Mexico. "Mexico welcomed a record 32.1 million tourists in 2015".
  8. ^ "Mexico set a record in 2015 with 32.1 million international tourists arriving by air". The Yucatan Times.
  9. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 17 April 2005. Pristupljeno 17 April 2005. Nepoznat parametar |url-status= ignorisan (pomoć)

Vanjski linkovi

.mx

.mx je najviši Internet domen za Meksiko.

Copa América 1997.

Copa América 1997. je bilo 38. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Prvenstvo se odigralo u Boliviji od 11. do 29. juna 1997. godine. Na turniru je učestvovalo 12 ekipa od koji su dvije ekipe bile koje nisu članice CONMEBOL-a: Meksiko i Kostarika. Na kraju prvenstva Brazil je peti put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojila Bolivija a treće Meksiko. Luis Hernández je bio najbolji strijelac prvenstva sa šest postignutih golova.

Copa América 2001.

Copa América 2001. je bilo 40. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Prvenstvo se odigralo u Kolumbiji od 11. do 29. jula 2001. godine. Na turniru je učestvovalo 12 ekipa. Na kraju prvenstva Kolumbija je prvi put u svojoj historiji osvojila šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojio Meksiko a treće Honduras. Víctor Aristizábal, reprezentativac Kolumbije je bio najbolji strijelac prvenstva sa šest postignutih golova.

Kanjon

Kanjon (naziva se i klanac, tjesnac, sutjeska ili ždrijelo) je duboki tjesnac oformljen između stijena, obično urezan (oformljen) djelovanjem rijeke. To djelovanje traje jako dugo i sam kanjon nastaje erozijom koja je potpomognuta vodom. Za kanjon možemo reći i da je riječna dolina.

Najveći i najčuveniji svjetski kanjon je onaj u Arizoni - Grand Canyon. Dug je nešto više od 446 km, a dubina na pojedinim mjestima dostiže nevjerovatnih 1800 metara. Drugi najdublji kanjoj u svijetu, a prvi u Evropi je Kanjon rijeke Tare. Njegova dubina dostiže 1600 metara, a sam kanjon je dug 82 kilometra.

Kuba

Kuba je ostrvska država u Karibima, okružena Meksičkim zalivom, Karipskim morem i Atlanskim okeanom.

Nacionalna teritorija Kube se prostire na glavnom ostrvu Kubi, ostrvu Isla de la Juventud i nekoliko arhipelaga. Havana je glavni i istovremeno i najveći grad Kube. Drugi po veličini grad je Santiago de Cuba.

Na sjeveru se nalaze Sjedinjene Američke Države (udaljene oko 150 km), Bahami i Ostrva Turks i Caicos na sjeveroistoku, Meksiko na zapadu (oko 210 km), Kajmanska ostrva i Jamajka na jugu te Haiti i Dominikanska Republika na jugoistoku.

Najveće je ostrvo u Karibima a sa preko 11 miliona stanovnika i drugo najmnogoljudnije ostrvo nakon Hispaniole.

Danas je jedina preostala izvorno komunistička država u svijetu sa visokim indeksom humanog razvoja i dobro rangirana u oblastima zdravstva i obrazovanja.

Meksiko na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.

Meksiko na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017. u Londonu od 4. do 13. augusta 2017. predstavljalo je 15 sportista u 10 disciplina. María Guadalupe González je u disciplini brzo hodanje na 20 km osvojila srebrnu i jedinu medalju za Meksiko na Svjetskom prvenstvu 2017.

Nogometna reprezentacija Meksika

Nogometna reprezentacija Meksika predstavlja Meksiko na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je Nogometnog saveza Meksika.

Nogometne utakmice Bosna i Hercegovina – Meksiko

Prvu zvaničnu utakmicu nogometne reprezentacije Meksika i Bosne i Hercegovine odigrale su 9. februara 2011. godine u Atlanti. Golovima Javiera Hernándeza u 49. i Édgara Pacheca u 55. minuti utakmice Meksiko je zabilježio pobjedu. Sljedeću međusobnu utakmicu Meksiko i Bosna i Hercegovina odigrali su 31. maja 2012. u Chicagu. I ovog puta Meksiko je bio uspješniji rezultatom 2–1. Giovani dos Santos u 6. i Javier Hernández u 90. bili su strijelci za Meksiko dok je Edin Džeko u 29. minuti utakmice postigao jedini gol za Bosnu i Hercegovinu. U sklopu piprema za Svjetsko prvenstvo 2014. Meksiko i Bosna i Hercegovina odigrali su prijateljsku utakmicu gdje je ovog puta Bosna i Hercegovina ostvarila pobjedu. Jedini gol na utakmici postigao je Izet Hajrović u 41. minuti utakmice. U San Antoniu 31. januara 2018. Meksiko i Bosna i Hercegovina odigrali su prijateljsku utakmicu. Golom Hugo Ayale u 65. minuti utakmice Meksiko je zabilježio pobjedu. Adnan Šećerović, Kenan Pirić i Stjepan Lončar u ovoj utakmici zabilježili su debitantski nastup za Bosnu i Hercegovinu.

Novi Meksiko

New Mexico (fon. Nju Meksiko) je američka savezna država u jugozapadnom dijelu SAD-a. Reljef planinski. Najvažnija rijeka Río Grande. Glavni grad Santa Fe, a najveći Albuquerque. Rudno blago, željezo, bakar, kalaj, nafta. Na jugu se uzgaja pamuk. Dobijena teritorija u Američko-meksičkom ratu.

Sergio Pérez

Sergio Pérez Mendoza (Guadalajara, 26. januar 1990.) je meksički vozač.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930.

Prvo Svjetsko prvenstvo u nogometu održano je 1930. godine u Urugvaju, zbog toga što je Urugvaj bio dvostruki nogometni pobjednik Olimpijskih igara i zbog činjenice što je 1930. bila stogodišnjica urugvajske nezavisnosti. Prvi domaćini su ujedno postali i svjetski prvaci, pobijedivši Argentinu u finalu rezultatom 4–2.

Ovo Svjetsko prvenstvo bilo je jedino u kojem su se reprezentacije našle u glavnom turniru bez kvalifikacija. Reprezentacijama su se dijelile pozivnice. Problem za evropske momčadi bilo je dugo putovanje preko Atlantskog okeana i plaćanje skupih karata za brodove. Zato je FIFA-in tadašnji predsjednik Jules Rimet obećao da će troškove putovanja snositi FIFA. Na kraju su četiri evropske ekipe odlučile su se natjecati: Belgija, Francuska, Jugoslavija i Rumunija.

Ždrijebom je odlučeno da će se ekipe raspodijeliti u 4 grupe. Sve utakmice odigrale su se u glavnom gradu Urugvaja Montevideu. Prve utakmice odigrale su se 13. jula 1930. gdje je Francuska pobijedila Meksiko rezultatom 4–1. Strijelac prvog gola svih Svjetskih prvenstava bio je Francuz Lucien Laurent postigavši gol u 19. minuti utakmice. Na drugoj utakmici, SAD su pobijedile Paragvaj rezultatom 3–0. Na toj utakmici Bert Patenaud bio je prvi nogometaš koji je ostvario takozvani "hat-trick".

Pobjednici grupa plasirali su se u polufinale. To su bili Argentina, Jugoslavija, Sjedinjene Američke Države i Urugvaj.

U polufinalima utakmicama Urugvaj je pobijedio Jugoslaviju, a Argentina Sjedinjene Američke Države identičnim rezultatom 6–1. Utakmica za treće mjesto između Jugoslavije i Sjedinjenih Američkih Država nije odigrana. U finalu Argentina i Urugvaj nisu se mogli dogovoriti oko nogometne lopte, pa se jedno poluvrijeme igralo s argentinskom, a drugo s urugvajskom loptom. Prvo poluvrijeme je pripalo Argentini rezultatom, međutim, u u drugom poluvremenu Urugvajci postižu tri gola te konačnim rezultatom 4–2 postaju prvi šampioni prvog Svjetskog prvenstva u nogometu.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950. bilo je četvrto po redu Svjetsko prvenstvo u nogometu koje je održano u Brazilu od 24. juna do 16. jula 1950. godine. Šampionsku titulu osvojio je Urugvaj pobijedivši u odlučujućoj utakmici domaćina Brazil. Bronzana medalja pripala je Švedskoj. Prvobitno je bilo 16 ekipa ali su se Turska, Škotska i Indija povukli sa takmičenja. Na prvenstvu je učestvovalo 13 reprezentacija raspoređenih u četiri grupe. Pobjednici sve četiri grupe kvalificirali su se u narednu finalnu grupu takmičenja. Na prvenstvu je odigrano 22 utakmice gdje je postignuto 88 golova što je prosječno iznosilo 4 postignuta gola po utakmici. Najbolji stijelac turnira bio je reprezentativac Brazila Ademir sa 8 postignutih golova.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1958. bilo je šesto po redu Svjetsko prvenstvo u nogometu koje je održano u Švedskoj od 8. do 29. juna 1958. godine. Šampionsku titulu osvojio je Brazil pobijedivši u finalnoj utakmici domaćina Švedsku. Bronzana medalja pripala je Francuskoj. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija. Na prvenstvu je odigrano 35 utakmica gdje je postignuto 126 golova što je prosječno iznosilo 3.6 postignutih golova po utakmici. Najbolji stijelac turnira bio je reprezentativac Francuske Just Fontaine sa 13 postignutih golova.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1966. bilo je osmo po redu Svjetsko prvenstvo u nogometu koje je održano u Engleskoj od 11. do 30. jula 1966. godine. Šampionsku titulu osvojila je Engleska pobijedivši u finalnoj utakmici Zapadnu Njemačku. Bronzana medalja pripala je Portugalu. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija, te odigrane 32 utakmice gdje je postignuto 89 golova što je prosječno iznosilo 2.78 postignutih golova po utakmici. Najbolji strijelac turnira bio je reprezentativac Portugala Eusébio sa 9 postignutih golova.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1970. bilo je deveto po redu Svjetsko prvenstvo u nogometu koje je održano u Meksiku od 31. maja do 21. juna 1970. godine. Šampionsku titulu osvojio je Brazil pobijedivši u finalnoj utakmici Italiju. Bronzana medalja pripala je Zapadnoj Njemačkoj. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija, te odigrane 32 utakmice gdje je postignuto 95 golova što je prosječno iznosilo 2.97 postignutih golova po utakmici. Najbolji strijelac turnira bio je reprezentativac Zapadne Njemačke Gerd Müller sa 10 postignutih golova.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1978. bilo je 11. po redu Svjetsko prvenstvo u nogometu koje je održano u Argentini od 1. do 25. juna 1978. godine. Šampionsku titulu osvojio je domaćin Argentina pobijedivši u finalnoj utakmici Holandiju. Bronzana medalja pripala je Brazil. Na takmičenju je učestvovalo 16 reprezentacija, te odigrano 38 utakmica gdje je postignuto 102 gola što je prosječno iznosilo 2.68 postignutih golova po utakmici. Najbolji strijelac turnira bio je reprezentativac Argentine Mario Kempes sa šest postignutih golova.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986. bilo je 13. po redu svjetsko prvenstvo koje se održalo u Meksiku od 31. maja do 29. juna 1986. godine. Titulu šampiona osvojila je reprezentacija Argentine, koja je u finalu pobijedila Zapadnu Njemačku rezultatom 3:2.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. jeste nogometni turnir u organizaciji FIFA-e, koji se odigrao od 12. juna do 13. jula 2014. u Brazilu. Prvak svijeta je postala reprezentacija Njemačke, pobijedivši Argentinu rezultatom 1-0. Ovo je prvi naslov Njemačkoj nakon ujedinjenja 1990. godine.

Ovo je bilo drugi put da ta zemlja bude domaćin takmičenja, jer je to prvi put bila 1950. Brazil je postao peta država sa dvostrukim domaćinstvom prvenstva nakon Meksika, Italije, Francuske i Njemačke.

To je bilo prvo svjetsko prvenstvo u Južnoj Americi nakon onog iz 1978. u Argentini i drugo uzastopno prvenstvo održano na južnoj hemisferi.

17 gradova iskazalo je interes da budu izabrani kao domaćini prvenstva: São Paulo, Rio de Janeiro, Belo Horizonte, Porto Alegre, Brasília, Belém, Campo Grande, Cuiabá, Curitiba, Florianópolis, Fortaleza, Goiânia, Manaus, Natal, Recife/Olinda (jedan stadion će koristiti oba grada), Rio Branco i Salvador. Maceió je odustao.

U skladu s FIFA-inom praksom, samo jedan grad može koristiti 2 stadiona, a broj gradova domaćina ograničen je na između 8 i 10. Brazilska konfederacija tražila je odobrenje da najbolje nogometaše svijeta ugosti u 12 gradova. 26. decembra 2008. FIFA je dala zeleno svjetlo za plan za 12 gradova domaćina.

Gradovi su odabrani 31. maja 2009. Odbijeni su Belém, Campo Grande, Florianópolis, Goiânia i Rio Branco.

Španski jezik

Španski (kastiljski) je Iberijski romanski jezik, i treći jezik po broju onih koji ga upotrebljavaju u svijetu. Španski je materni jezik za 352 miliona ljudi, a zajedno sa ljudima kojim je dodatni strani jezik, španski govore otprilike 417 miliona ljudi (prema procjenama iz 1999. godine). Većina ljudi koji govore španski su iz Centralne i Južne Amerike. Prema posljednjim istraživanjima, ovaj jezik ima najveću stopu rasta broja onih koji ga koriste i smatra se da će u dogledno vrijeme prestići i engleski jezik.

Suverene
države
Zavisne
teritorije
Karibi
Veliki Antili
Zavjetrinski Antili
Ostrva zavjetrine
Ostrva privjetrine
Ostala ostrva
Kontinentalna obala
Članice
Institucije
Članice
Posmatrači
Bivše članice

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.