Knjiga jubileja

Knjiga jubileja, znana i kao Manja Knjiga postanka (Leptogenesis), je drevni jevrejski tekst u 50 poglavlja, a u etiopskom judaizmu i u Etiopskoj pravoslavnoj crkvi smatra se kanonskim tekstom.[1] U rimokatoličanstvu, istočnom pravoslavlju i protestantizmu ova knjiga se smatra pseudepigrafom.[2]

Neki rani hrišćani su dobro poznavali ovaj spis, npr. Origen i Justin Mučenik. Danas ne postoji niti jedna cijela grčka ili jevrejska verzija.

Robert Henry Charles je predložio da je autor Knjige bio neki farizej, šta se danas uglavnom smatra krivim razmišljanjem.[3]

Datiranje Knjige jubileja predstavlja velik problem mnogim biblijskim učenjacima.

Sama Knjiga nalikuje biblijskoj Knjizi postanka te opisuje u detalje ono šta je spomenuto u samom Postanku. Spominju se mnoge stvari kojih nema u Bibliji.

Fegersheim-St Maurice098
Prema Knjizi jubileja, među nekoliko vrsta anđela spadaju i anđeli čuvari. (Prikaz Tobije i anđela.)

Knjiga jubileja spominje postojanje četiri vrsta anđela ili meleka. Među njima su i anđeli čuvari te anđeli koji upravljaju prirodnim fenomenima. Čovjek zvan Henok je bio prvi koji je dobio znanja od anđela, koji su ga poučili pisanju i čitanju.

Prema Knjizi, pali meleci su imali seksualne odnose sa ljudskim kćerkama te su one rodile djecu, nefile. Jedna verzija navodi da su "kćerke ljudske" bile potomci Kabila, njegove kćerke ili unuke. Nefili su živjeli u doba Nuha, kojeg je Bog (Allah) pozvao da sagradi lađu i spasi sebe (i prema islamu još mnogo ljudi, Allahovih sljedbenika) i svoju porodicu od potopa, čiji je cilj bio uništiti zle ljude (u Kur'anu politeiste) i nefile.

Knjiga jubileja također opisuje kako su sinovi Adema i Eve imali seksualne odnose sa svojim sestrama te su tako začeli novu generaciju. Kajin je oženio svoju sestru Awan, a Šit svoju drugu sestru, Azuru.

Jevrejski je, prema Knjizi jubileja, jezik nebesa kojim govore Bog i meleci. Na početku svijeta svi su znali jevrejski (hebrejski); i životinje i ljudi. S vremenom je znanje jevrejskog na Zemlji bilo izgubljeno.

Nakon velikog potopa u doba Nuha, Zemlja je bila podijeljena na tri dijela za trojicu Nuhovih sinova i njegovih 16 unuka. Napokon je jevrejski jezik bio zaboravljen i meleci su Ibrahima poučili jevrejskom nakon mnogo generacija.

Reference

  1. ^ James C. VanderKam. The Book of Jubilees (Guides to Apocrypha and Pseudepigrapha). Sheffield: Sheffield Academic Press, 2001. ISBN 1-85075-767-4. ISBN 978-1-85075-767-2.
  2. ^ Stephen L. Harris. Understanding the Bible.
  3. ^ R. H. Charles. The Apocrypha and Pseudepigrapha of the Old Testament.
Enoš

Enoš ili Enos (hebrejski: אֱנוֹשׁ) jest lik iz Biblije, spomenut kao jedan od patrijarha prije potopa. Ime mu u prijevodu s hebrejskog jezika znači "dosljedan, vjeran".

Kenan

Kenan (hebrejski קֵינָן, Keinan = "kovač"), prema Bibliji, bio je jedan od patrijarha (praotaca) koji su živjeli prije velikog potopa u doba Nuha.Biblija spominje da je Kenan bio najstariji sin Enoša te unuk Šita. Kenan je rođen kad je Enošu bilo 90 godina.Kad je Kenanu bilo 70 godina, rođen je njegov sin Mahalalel. Kenanu se rodilo još sinova i kćerki, a umro je u dobi od 910 godina.

Njegov unuk bio je Jered.

Kenan je spomenut i u Knjizi jubileja, gdje piše da mu je majka bila žena zvana Noam, te je oženio svoju sestru Mualelet, koja mu je rodila sina Mahalalela.

Nefili

U jevrejsko-hrišćanskoj mitologiji, nefili (jevrejski נְפִילִים‎) bića su opisana u Knjizi postanka u Bibliji.

Biblija smješta nefile u doba Noe (Nuh) te kaže za njih da su bili djeca "sinova Božijih" i "kćerki ljudskih".Mnogi prijevodi Biblije, uključujući i Vulgatu, prevode riječ nefili kao "divovi".Riječ nefili se u Bibliji nalazi na dva mjesta u Tori. Prvi put se spominju u priči o Nuhu, a drugi put u Knjizi brojeva.

Pretpostavlja se da su sinovi Božiji spomenuti u Postanku zapravo pali anđeli (meleci) koji su imali seksualne odnose sa ljudskim ženama.Prema Knjizi jubileja, koja se u hrišćanstvu uglavnom ne smatra kanonskom, nefili su jedan od razloga zašto je Bog odlučio potopiti svijet.

Šit

Prema Bibliji, Šit (na bosanskom i Šet; arapski jezik شيث‎, hebrejski jezik שֵׁת) bio je treći sin Adema i Have, prvih ljudi. U judaizmu, kršćanstvu i islamu on je predak svih živućih ljudi.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.