Knjiga

Knjiga je skup ili kolekcija pisanih, štampanih, ilustrovanih ili praznih listova, načinjenih od papira, pergamenta ili nekog drugog materijala, koje su obično spojene sa jedne strane. Strane listova knjige zovu se stranice. U novije vrijeme postale su poznate i elektronske knjige.

Prema UNESCO-voj definiciji knjiga mora imati minimalno 49 stranica. Publikacija sa manje od 49 stranica naziva se brošura.

Knjiga se koristi za čitanje očima ili vrhovima prstiju, te u slučaju audioknjiga sluhom. Na taj način se prikupljaju informacije koje su odštampane ili snimljene.

Pod nazivom knjiga se također podrazumjevaju literarni radovi koji se sastoje određenog broja tomova, te se time razlikuju od časopisa i magazina, koji izlaze periodično i na neodređeno vrijeme.

Ljudi koji vole da sakupljaju ili čitaju knjige zovu se bibliofili, knjigoljupci ili, neformalno, knjiški crvi.

Latin dictionary
Knjiga

Historija knjige

Bucheinband.15.Jh.r.Inkunabel
Inkunabula iz 15. vijeka

Kada su antičke civilizacije izumile pismo, koristili su gotovo sve na čemu se moglo pisati kao podlogu: kamene, glinene, drvene ili metalne ploče. Prvi alfabet potiče iz Egipta iz 1800. godine p. n. e., i njime pisani tekstovi nisu poznavali rastavljene riječi, niti bilo koju formu interpunkcije. Pisano je s lijeva na desno, s desna na lijevo, a poznato je čak i pisanje naizmjeničnih redova u suprotnim smjerovima. Tehnički naziv za ovaj način pisanja je bustrofedon, što doslovno znači “skretanje volova”, zbog načina na koji zemljoradnici upravljaju volovima prilikom oranja.

Najstariji preci knjige su svici papirusa kod Egipćana, od kojih je najstariji sačuvani primjerak star preko 5000 godina.

Grci i Rimljani preuzeli su svitke papirusa i koristili ih sve do 1. vijeka, kada su se pojavile prve knjige u današnjem smislu riječi, tzv. kodeksi. Te su se knjige sastojale iz više komada pergamenta jednake veličine, koji su savijani na sredini i spajani kožnom kopčom.

U 14. vijeku pergament je zamjenjen papirom, koji je bio mnogo jeftiniji i jednostavniji za proizvesti. Knjige štampane u prvom periodu evropskog štamparstva (do 1500. god.) nazivaju se inkunabule. Nakon prelaska sa pisanja rukom na štamparski proces, koji se stalno poboljšavao, ova se tehnika proširila po cijeloj Evropi, te je počela masovna proizvodnja knjiga, što je biojedan od glavnih uzročnika Reformacije i kasnijeg Prosvjetiteljstva. Znanje je tako u Evropi prestalo pripadati privilegovanima, te postalo svakome pristupačno javno dobro.

U 21. vijeku pojavile su se neke novine, kao što su elektronske knjige i audioknjige, koje se mogu kupiti preko interneta. Ovaj način distribucije postavlja novi izazov u definiranju pojma knjiga, jer u pravilu ne mora postojati u štampanom obliku.

Vrste knjiga

SanDiegoCityCollegeLearningResource - bookshelf
Različite knjige na policama

Bilježnice su razne vrste praznih knjiga u koje korisnik sam upisuje podatke. Učenici ih koriste za zapisivanje bilješki sa predavanja, naučni radnici za bilježenje progresa svoga rada. Većina bilježnica je uvezana metalnom spiralom, tako da se listovi mogu lako iskinuti. Na sličan način se koriste i adresari, planeri, rokovnici, itd.

Albumi se koriste za čuvanje kolekcija slika, fotografija, uspomena ili poštanskih markica.

Dnevnik je knjiga za bilježenje podataka na periodičnoj bazi. Primjer je brodski dnevnik, gdje se upisuju dnevni podaci o putovanju ili lični dnevnici, gdje vlasnik bilježi svoje doživljaje.

Knjige poslovne evidencije i knjgovodstva koriste se za evidenciju poslovnih transakcija u procesu knjigovodstva ili računovodstva.

Školske knjige su namjenjene učenicima i napisane su shodno planu i programu škola kojima su namjenjene. Za učenike nižih razreda obično se izdaju i vježbanke, u kojima oni popunjavaju praznine ili rješavaju prethodno postavljene zadatke.

Triptih Zriniana - lepeza
"Triptih Zriniana" se sastoji od tri minijaturne knjige

Priručnik je knjiga u kojoj su sadržani samo nepristrani podaci, bez eseja, priča ili komentara. Godišnjak je vrlo generalan priručnik koji izlazi svake godine, u kome su hronološki izlistani podaci vezani za jedno ili više oblasti. Godišnjak koji pruža detaljne upute o nekoj užoj stručnoj oblasti naziva se vademekum.

Enciklopedija je knjiga ili skup knjiga koja sadrži članke i objašnjenja o raznim temama. Rječnik je knjiga koja sadrži liste riječi, njihovu etimologiju i značenje. Zbirka geografskih i drugih karata zove se atlas.

Bijela knjiga, dokument koji sadrži stajalište vlade, organizacije, udruženja ili kompanije.

Knjige se također mogu dijeliti i po načinu na koji su uvezane. Knjige tvrdih korica su trajnije od knjiga mekih korica, koje su obično jeftinije.

Izdavaštvo je proces proizvodnje knjiga, magazina i novina za daljnju prodaju i distribuciju, obično u velikim nakladama, od strane izdavačkih kuća. Takve knjige se dijele na belatristiku (izmišljene priče) i stručnu literaturu (istinite informacije). Najopsežniji prozni oblik, sa više od 60.000 riječi, zove se roman.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

24. novembar

24. novembar / studeni (24. 11) jest 328. dan godine po gregorijanskom kalendaru (329. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 37 dana.

78. dodjela "Oscara"

78. dodjela Oscara je održana 5. marta 2006. u Kodak Theatre u Los Angelesu. Dobitnik Oscara za najbolji film je "Crash". Kroz program je vodio Late-Night-Talker Jon Stewart.

91. dodjela "Oscara"

90. dodjela Oscara jest svečanost koju predstavlja Akademija filmskih umjetnosti i nauka (AMPAS), a održana je 24. februara 2019. u Dolby Theatreu u Hollywoodu. Nagrade su dodijeljene u 24 kategorije. Svečanost je u SAD-u prenosila TV-kuća ABC, a producenti su bili Donna Gigliotti i Glenn Weiss. Weiss je bio i režiser TV-prijenosa.Ovo je bila prva ceremonija za tri decenije, od 61. dodjele 1989, koja je održana bez voditelja.

Akademija je održala svoju 10. godišnju ceremoniju dodjele počasnih Oscara (Governors Awards) u Velikoj dvorani Hollywood and Highland Centera 18. novembra 2018.Nagrade Akademije za naučna i tehnička dostignuća predstavio je glumac David Oyelowo 9. februara 2019. godine na ceremoniji koja se održala u Beverly Wilshire hotelu na Beverly Hillsu, Kalifornija.Film Zelena knjiga osvojio je tri nagrade, uključujući i onu za najbolji film, dok je Boemska rapsodija osvojio četiri, uključujući onu za najboljeg glumca za Ramija Maleka u ulozi Freddieja Mercuryja. Roma i Crni panter također su dobili po tri nagrade, s Alfonsom Cuarónom, koji je već drugi put dobitnik nagrade za najbolju režiju. Olivia Colman nagrađena je za najbolju glumicu za ulogu Ane, kraljice Velike Britanije, u filmu Omiljena.Sa gledanošću od 29,6 miliona u SAD-u, ceremonija bilježi povećanje za 12% u odnosu na 2018.

Ab Urbe condita

Ab Urbe condita (povezano sa Anno Urbis conditae: AUC ili a.u.c.) je latinski izraz koji znači "od osnivanja Grada [Rima])", koje se tradicionalno smješta u godinu 753. p. n. e. Koristio se za označavanje rimskih godina od strane nekolicine rimskih historičara. Savremeni historičari su to koristili češće nego sami Rimljani, koji su više voljeli godine označavati po imenima dvojice konzula koji su bili na dužnosti svake godine. Prije dolaska modernih kritičkih izdanja rimskih historijskih knjiga, AUC se često koristio od prepisivača i urednika, pa se činilo da je bio u češćoj upotrebi nego što se mislilo. Umjesto toga su se u kasnijim periodima koristila vladarske godine, posebno u Bizantskom carstvu kada je to Justinijan I propisao godine 537. Primjeri upotrebe AUC se mogu naći kod savremenih autora, naprimjer u Mommsenovoj Historiji Rima.

Ahnaton (drama)

Akhnaton - drama u tri čina (izdata 1973.) je drama Agathe Christie koja je smještena u Starom Egiptu, a govori o Tutankhamonu i njegovu ocu. Knjiga se više ne štampa i rijetko se izvodi.

Biblija

Biblija (lat.: Biblia, grč.: βιβλία) jest zbirka knjiga koju kršćani i Jevreji smatraju Božijom objavom. One su nastale u periodu od 8. vijeka p.n.e. i 2. vijeka nove ere.

Biblija se dijeli na Stari Zavjet, koji obuhvata 46 knjiga, historija Jevreja, proročke i mudronosne knjige, te Novi Zavjet koji se sastoji od 27 knjiga i obuhvata četiri Evanđelja, djela apostolska, poslanice apostola i Otkrivenje. Jevreji priznaju samo knjige pisane izvorno hebrejskim i dijelom aramejskim jezikom, dok kršćani priznaju i knjige pisane grčkim jezikom. Biblija počinje Knjigom Postanka, a završava Otkrivenjem ili Apokalipsom.

Filozofija

Filozofija se može definisati kao pokušaj razumjevanja misterija egzistencije i stvarnosti. Također, filozofija pokušava razumjeti prirodu istine i znanja ali i pronaći osnovne ljudske vrijednosti u životu.

Odnos između ljudskog društva i prirode je isto bitan dio filozofije koja pokušava iskoristiti ljudsku sklonost ka čuđenju, zanimanju i želji za razumjevanjem, kako bi se došlo do bitnog, kako bi se došlo do istine.

Dakle, filozofija je proces analiziranja, kritiziranja, interpretacije i špekuliranja.

Filozofija počinje od riječi philein i sophia, što bukvalno znači ljubav prema znanju ili mudrosti. Ona pokušava spoznati istinu i svijet. Javlja se u VI vijeku p. n. e. u staroj Grčkoj.

To što se javlja imalo je svoje razloge jer je vladalo robovlasničko društvo i demokratija koji su omogućavali dokolicu. Pored toga Grčka je imala povoljan geografski položaj i ekonomski razvoj.

Robovi su omogućavali robovlasnicima da se bave umovanjem jer su robovi obavljali sve fizičke poslove.

Harry Potter

Ovaj članak govori o romanima i filmovima o Harryju Potteru. Za istoimeni lik pogledajte Harry Potter (lik).Harry Potter je serijal od sedam romana koje je napisala engleska književnica Joanne Kathleen Rowling. Objavljene su još tri knjige - Metloboj kroz stoljeća, Čudesne zvijeri i gdje ih pronaći i Bajke Barda Beedlea, napisane za dobrotvorne svrhe. Knjige opisuju svijet vještica i čarobnjaka, a glavni lik je mladi čarobnjak Harry Potter. Prvi roman, Harry Potter i Kamen mudraca objavljen je 1997. Svih sedam romana doživjelo je i filmsku adaptaciju, pri čemu je posljednji urađen iz dva dijela.

Knjige se objavljuju u izdanju Bloomsbury Publishing Plc-a (originalna verzija; Ujedinjeno kraljevstvo), Scholastic Pressa (američka verzija) itd.

International Standard Book Number

International Standard Book Number (ISBN) jest jedinstveni numerički komercijalni indentifikator za knjige.

ISBN se dodjeljuje svakom izdanju i varijaciji (izuzev ponovnog izdavanja) knjige. Naprimjer, ebook, izdanja u mehkom i tvrdom uvezu iste knjige bi sve imale različite ISBN. ISBN ima 13 cifri ukoliko je dodijeljen poslije 1. januara 2007. godine, i 10 cifri ukoliko je dodijeljen prije 2007. godine. Metoda dodjeljivanja ISBN je bazirana po državama, i razlikuje se od države do države, te često ovisi o veličini izdavačke industrije unutar države.

Početna ISBN konfiguracija prepoznavanja ostvarena je 1967. godine i zasnivala se na 9 cifri Standard Book Numbering (SBN) stvorenog u 1966. godini. ISBN format sa 10 cifri je razvila Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) i objavljen je 1970. godine kao međunarodni standard ISO 2108 (SBN kod se mogao pretvoriti u deset cifri ISBN-a dodavajući mu nulu ispred).

Povremeno, knjiga se može pojaviti bez odštampanog ISBN ukoliko je štampana privatno ili autor ne prati uobičajene ISBN postupke; međutim, ovo može biti ispravljeno naknadno.Drugi identifikatori, International Standard Serial Number (ISSN), identifikuju periodične publikacije, kao što su magazini; a International Standard Music Number (ISMN) pokriva muzička dostignuća.

Islam

Islam (arapski: الإسلام al-islām; predanost jednom Bogu) jeste monoteistička religija koja je nastala na Arapskom poluostrvu u 7. vijeku. Prema broju pripadnika, danas je druga najrasprostranjenija religija i religija s najbržom stopom rasta broja pripadnika na svijetu.Sljedbenici islama, muslimani, vjeruju u postojanje samo jednog boga (Allaha) te da je posljednji poslanik Muhammed Njegov rob i poslanik. Zajedno s judaizmom i kršćanstvom, islam je jedna od tri abrahamske ili ibrahimske religije, nazvane po Ibrahimu, rodočelniku sve tri navedene religije.

Muslimani vjeruju da je islam originalna, potpuna i univerzalna verzija prvobitne vjere koja je kroz historiju više puta objavljivana posredstvom većeg broja Božijih poslanika, uključujući između ostalih i Adema, Nuha, Ibrahima, Musu i Isaa. Isto tako, vjeruju da je Kur'an nepromijenjena i posljednja Božija objava. Islamski koncept i praksa sadrže i pet stubova islama, koji su obavezni za sve muslimane kao i islamsko pravo, odnosno šerijat, kojim se dotiče gotovo svaki aspekt ljudskog života i općenito društva, od bankarstva i blagostanja do položaja žena u društvu.

Pojavivši se početkom 7. vijeka, prvobitno u Mekki, islam se brzo proširio Arapskim poluostrvom da bi se u 8. vijeku halifat prostirao od Iberijskog poluostrva na zapadu do rijeke Ind na istoku. Zlatno doba islama se odnosi na period između 8. i 13. vijeka kada je islamski svijet doživio naučni, privredni i kulturni procvat.

Većina muslimana pripada jednoj od dvije najzastupljenije denominacije. Prema podacima iz 2009. godine, sunita je oko 87% do 90%, dok je šiitskih muslimana oko 10 do 13%. Oko 13% od ukupnog broja muslimana živi u Indoneziji, državi sa najvećom muslimanskom većinom. Oko 32% muslimana naseljava Južnu Aziju, svaki peti musliman živi na Bliskom istoku a oko 15% njih su stanovnici podsaharske Afrike. Znatne muslimanske zajednice egzistiraju u Evropi, Kini, Rusiji i obje Amerike. Konvertiti u islam i imigrantske muslimanske zajednice danas postoje u gotovo svakom dijelu svijeta.

Judaizam

Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog boga, oca svih ljudi. Ovaj bog predstavlja sveukupnost moralnih savršenstava i od ljudi zahtijeva ljubav i pravednost. Ime ovog boga zbog svetosti nije dozvoljeno izgovarati. Judaistička religioznost zasniva se na poslušnosti prema “božanskom zakonu”. Ovaj zakon sadržan je u Starom zavjetu, odnosno u hebrejskoj Bibliji. Stari zavjet je sintetiziran rukopis od 24 knjige. Pisan je na hebrejskom i djelimično na aramejskom jeziku. Govori o historiji, idejama i društvenim borbama judinog naroda. Ujedno to je i zbirka vjerskih i pravnih propisa, kao i starih mitova koje su Judeji preuzeli od drugih naroda istoka. Stari zavjet se dijeli na tri osnovne grupe:

Zakon (hebrejski: Tora, sadrži Petoknjižje - Pet knjiga Mojsijevih: Knjigu postajanja, Knjigu izlaska, Levitski zakonik, Knjigu brojeva i Ponovljeni zakon)

Proroci (sadrži: Prve proroke i Posljednje proroke), i

Spisi (Psalmi, Knjiga o Jovu, Priče Salomonove, Prva i Druga knjiga dnevnika, Jezdrijina i Nemijina knjiga, Knjiga o Ruti, Pjesma nad pjesmama, Knjiga propovjednika, Plač Jeremijin, Knjiga proroka Danijela). Mnogi istraživači smatraju da je Stari zavjet prethodna faza u razvoju kršćanske religije koja je izložena u Novom zavjetu.Pored Tore za vjerski život Jevreja posebno je važan Talmud (hebrejski: učenje). Talmud je velika vjerska zbirka poslije-biblijskih tumačenja Starog zavjeta, obrednih pravila, pravnih propisa, priča i izreka. Sastoji se iz dva dijela: Mišina (tekst učenja) i Gemara (objašnjenje učenja). Postoje dva Talmuda: Jerusalemski talmud (priređen oko 450. godine) i Babilonski talmud (priređen oko 500. godine).

Za ortodoksnog Jevreja obavezan je i veliki broj obrednih propisa i propisa o čistoći i ishrani.

Osnivač hebrejske religije je Mojsije (hebrejski Moše, oko 1225. p. n. e.). Praktično jedini izvor za upoznavanje Mojsijevog života, rada i učenja je Biblija, odnosno Stari zavjet. Mojsije je bio hebrejski vođa i zakonodavac koji je narod oslobodio egipatskog ropstva i na gori Sinaju dao im dvije tablice koji su postali temelj hebrejske religije. Mojsije zauzima prvo mjesto među osnivačima religija, pošto njemu u prilog ide hronološko prvenstvo: Zaratustra, Buda, Konfučije, Isus i Muhammed pojavili su se tek mnogo vijekova poslije njega. Prema Bibliji, Mojsije je čuvajući stoku na božjoj planini Horeb vidio boga (Jahve) koji mu je dao moć da vrši čudesna djela i povjerio mu misiju - da se vrati svojim plemenima i oslobodi ih od ropstva.

Književnost

Književnost danas uglavnom znači grupa tekstova. Književnost se može podijeliti prema naciji, filozofiji, dobu pisanja, i raznim drugim kategorijama. Umjetnička književnost ima tri osnovne grane: drama, poezija i proza.

Kur'an

Kur'an (arapski: القرآن, fonetski: al-Qurʾān) jest sveta knjiga islama. Muslimani vjeruju da je Kur'an Božija knjiga koja je objavljena njegovom posljednjem poslaniku Muhammedu. Period objave počeo je Muhammedovim poslanstvom i trajao je neposredno do pred kraj njegova života, od 610. do 632. godine. Taj period od 23 godine dijeli se na period od 13 godina objave u Meki i 10 u Medini. U zavisnosti gdje je objavljivan, Kur'anski dijelovi, tj. sure, dijele se na mekanske i medinske.

Arapska riječ Kur'an po svom je obliku infinitiv, koji se u bosanskom jeziku prevodi glagolskom imenicom. Prema tome, riječ Kur'an znači čitanje ili sakupljanje. Korijen ove riječi su dva arapska glasa: kaf (ﻕ), ra (ﺭ), te sukun (ّ ). U svim oblicima koji su izvedeni iz ovog korijena proteže se jedno glavno značenje te riječi, a to je sakupiti. Kur'an se čita ili, kako je to uobičajeno reći među bosanskim muslimanima, uči. Neki islamski učenjaci smatraju da je Kur'an nazvan tim nazivom zato što u sebi sakuplja i sadrži ajete, sure, zapovijedi, zabrane, obećanje, prijetnje, vijesti o prošlim narodima itd. Po ovome bi riječ Kur'an označavala zbirku. To je značenje riječi Kur'an s jezičke strane, dok ta riječ, po vjerovanju muslimana, označava posljednju Božiju knjigu, koja je preko meleka Džibrila objavljena posljednjem Božijem poslaniku Muhammedu.Muslimani Kur'an, koji je posljednja objava i objava koja upotpunjuje prethodne, smatraju najvećom mudžizom Muhammeda.

Medical Subject Headings

Medical Subject Headings − poznatije po skraćenici MeSH − je tzv. kontrolirani rječnik za indeksiranje knjiga i članaka iz medicine, biologije i drugih prirodnih nauka, a može da se koristi i kao riznica koje olakšava pretraživanje informacija. Radi pod pokroviteljstvom američke Nacionalne medicinske biblioteke (engleski: National Library of Medicine), a koristi ga uglavnom MEDLINE, vodeća svjetska bibliografska baza iz oblasti biomedicinskih nauka, koja je besplatno dostupna na internetu i može se pretraživati preko sajta PubMed.Do 2007. godine su izlazila i godišnja štampana izdanja, a danas je MeSH dostupan samo preko interneta. Iako je izvorno na engleskom, MeSH je dostupan i na drugim jezicima (njemačkom, italijanskom itd.) i sadrži dokumente na različitim jezicima.

Operativni sistem

Operativni sistem (OS) jeste skup računarskih programa koji upravljaju hardverskim i softverskim resursima računara.

Poezija

Poezija je poseban žanr u književnosti, gdje je pjesnikova poruka izrečena kroz stihove. Pjesma obično sadrži niz stilskih figura, uključujući rimu, metaforu, poređenje, gradaciju, hiperbolu, itd. Smatra se da je poezija najstarija vrsta književnost. Rani primjeri su Sumerski "Ep o Gilgamešu" (1700. p. n. e.), dijelovi Biblije i radovi Homera.

Kod predstavnika različitih nacija nalazimo različite vrste poezije. U grčkoj poeziji stihovi se rijetko rimuju, dok je u italijanskoj i francuskoj poeziji suprotan slučaj. Generalno gledajući, u britanskoj i njemačkoj poeziji rima je podjednako i prisutna i odsutna. Neke jezike karakteriše prirodni afinitet za duže stihove, dok je kod drugih izražena tendencija ka kraćim stihovima. Neke od ovih karakteristika su uvjetovane razlikama u leksici i gramatici samih jezika. Neki jezici primjerice imaju veći fond riječ koje se rimuju, ili više sinonim od drugih.

Poezija je također ukomponovana u neke vrste drame, poput opere.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen u martu 1981. godine, kao dio Popisa stanovništva u Jugoslaviji. Po popisu stanovništva na površini od 51.197 km2 1981. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 4.124.256 stanovnika.

Popis stanovništva u Srbiji 2011.

Po popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2011. u Srbiji, koji je proveden od 1. do 15. oktobra 2011, u Srbiji je živjelo je ukupno 7.186.862 stanovnika. Popis stanovništva provoden je na temelju Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. godini ("Službeni glasnik RS", br. 104/09 i 24/11). Popis je trebalo da se održi od 1. do 15. aprila, ali je zbog nedostataka sredstava odložena za oktobar. Popisivanje je naknadno produženo do 18. oktobra, a u Beogradu, Kragujevcu, Nišu, Novom Sadu i drugim gradovima i općinama gdje je bilo potrebno do 20. oktobra. Rezultati popisa su nepotpuni zbog bojkota dijela albanskog stanovništa u općinama Bujanovo i Preševo, te u manjoj mjeri u općini Medveđa.

Sky Publishing

Sky Publishing je bila korporacija iz SAD-a koju su 1941 osnovali Charles Federer Jr. i Helen Spence Federer. Ona izdaje publikacije o nauci i amaterskoj astronomiji. Prema navodima izdavača W.W.Norton & Company informacije od Sky Publishing su najtraženije. Sljedeće publikacije izdaje Sky Publishing:

Sky & Telescope - vodeći časopis astronomije za svakog, od amatera do profesionalnih astronoma SkyWatch - Uputstvo za astronome koje sadrži detaljne karte Svemira kao i kalendar za posmatranje. Isto tako najavljuje letove u Svemir. Pored toga je izdala mnogo knjiga, zvjezdanih atlasa , postera. Investor iz Bostona New Track Media LLC preuzeo je 2006 Sky Publishing koji je dotle bio samostalna korporacija.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.