Kanada

Kanada je država u Sjevernoj Americi i druga najveća država svijeta, poslije Rusije. Zauzima veliki dio Sjeverne Amerike i sa južne strane graniči sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD-om). Glavni grad Kanade je Ottawa. Toronto je najveći grad i glavni ekonomski centar. Kanada je bogata prirodnim ljepotama i jedna od vodećih država svijeta po standardu življenja. Vancouver je nekoliko puta izabran kao lokacija broj jedan za najbolje mjesto življenja na svijetu.Veći gradovi su Toronto, Ottawa (Otawa), Vancouver (Vankuver), Montréal, Regina (Ređajna), St. John (Sveti Džon), Calgary (Kalgari), Winnipeg (Vinipeg).

Kanada
Canada
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna"O Canada"

Položaj Kanade na karti
Položaj Kanade
Službeni jezik engleski i francuski jezik
Državno uređenje  
 -  Guverner David Lloyd Johnston
 -  Premijer Justin Trudeau
Nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva 1. juli 1867. 
Površina
 -  Ukupno 9.984.670 km2 (2.)
 -  Vode (%) 8,92
Stanovništvo
 -  Ukupno 33.441.277 (procjena 2009) (36.)
 -  Gustoća stanovništva 3,3/km2 
Valuta Kanadski dolar
Vremenska zona UTC−3.5 do −8
– Ljeti (UTC−2.5 do −7)
Internetska domena .ca
Pozivni broj +1

Historija

Britanske teritorije u Sjevernoj Americi su početkom 19. vijeka prometno djelimično izolirani jedni od drugih (Istočna obala i područje velikih jezera s jedne, te prerije, planinski masivi i obala Tihog okeana s druge strane). Te sjeveroameričke teritorije u vlasništvu Ujedinjenog Kraljevstva osjećali su ekonomski pritisak kao i rastuću prijetnju od teritorijalnog širenja novog i moćnog susjeda sa juga, Sjedinjenih Američkih Država.

Područje današnje Kanade u to vrijeme je bilo podijeljeno na provincije koje su, što se tiče političkog uređenja, bile povezane jedne s drugom tek neizravnim putem, kroz podaništvo prema središnjoj vlasti, britanskoj kruni i Londonu.

Ovu slabu političku, prometnu i ekonomsku povezanost tih područja nastojale su iskoristiti Sjedinjene Američke Države sirenskim zovom ekonomskog rasta putem teritorijalnog proširenja na ta područja. Na slabu povezanost ovih područja dodatno je utjecala i jezičko-etnička podijeljenost na istoku današnje Kanade kao i slaba naseljenost prerijskih područja na zapadu, te neprohodnost planinskog masiva tzv. Američkog stijenjaka (The Great Rocky mountains).

Središnja vlast u Londonu je predvidjela nastavak teritorijalnog širenja Sjedinjenih Američkih Država nauštrb ovih svojih kolonija, te da bi to spriječila političkim putem inicirala je kreiranje zakona o utemeljenju nove velike i ujedinjene sjeveroameričke teritorije u britanskom vlasništvu. Ta ideja je naišla na pozitivan odjek u tadašnjim vladajućim krugovima i među ekonomskom elitom u oba govorna područja.

Britanska vlada je u martu 1867. godine usvojila zakon o utemeljenju jedinstvene administrativne jedinice na britanskom području Sjeverne Amerike. Službeni naziv zakona je bio Britanski sjeveroamerički akt (British North America act), a nova administrativna jedinica je dobila naziv Dominion Kanada (The Dominion of Canada).

Zakon je u Kanadi stupio na snagu 1. jula 1867. Dominion Kanada je predstavljala konfederalni savez četiri provincije: Nove Škotske (Nova Scotia), Novog Brunsvika (New Brunswick), Ontarija (Ontario) i Kvebeka (Quebec), a prvi premijer Kanade je bio Sir John A. Macdonald. Nakon tog vremena ova zemlja se teritorijalno širila, prolazila kroz upravno-pravne i političke promjene, promijenila svoj etnički, lingvistički, rasni i vjerski sastav, međutim datum 1. juli 1867, ostati će upisan u historiji kao dan utemeljenja države Kanade.

Bitna zbivanja u historiji Kanade

Canada provinces evolution
Evolucija kanadskih provincija
  • 1000 n. e. - Vikinzi otkrivaju Labrador i Newfoundland. Vodi ih Leif Ericsson.
  • 1497/98 - John Cabot doplovljava do današnjih atlantskih provincija Kanade i proglašava zemlju vlasništvom britanske krune.
  • 1534/35 - Jacques Cartier prvi istražuje unutrašnjost zemlje ploveći uzvodno rijekom St. Lawrenca.
  • 1608 n. e. - Samuel de Champlain osniva Québec.
  • 1663 n. e. - Kvebek dobija status francuske kraljevske provincije.
  • 1666 n. e. - Prvi popis stanovnika u Kanadi bilježi 3.215 stanovnika evropskog porijekla.
  • 1670 n. e. - Osnovana je Hudson's Bay Company. Danas najstarija firma u Kanadi a nekada monopol za trgovinu krznima.
  • 1674 n. e. - François de Laval postaje prvi biskup Québeca.
  • 1725 n. e. - Pojava prvih novina u Kanadi. Objavljen je prvi broj "The Halifax Gazette"
  • 1755 n. e. - Britanija protjeruje francusko stanovništvo, tzv. Akađane (Acadians) iz Nove Škotske.
  • 1759 n. e. - Britanski general Wolfe zauzima Québec pobjedom u bici na Abrahamovoj zaravni (plains of Abraham).
  • 1763 n. e. - Francuska Pariskim dogovorom predaje sve posjede u Sjevernoj Americi Velikoj Britaniji.
  • 1775/76 n. e. - Rat Britanaca i Amerikanaca se proširuje na današnje područje Kanade.
  • 1783 n. e. - Granica između SAD i Kanade dijelom priznata od obje strane.
  • 1784 n. e. - Lojalisti Ujedinjenog Kraljevstva (United Empire Loyalists) počinju useljavati iz SAD u Kanadu.
  • 1791 n. e. - Québec podijeljen na tzv. Gornju i Donju Kanadu (Upper and Lower Canada).
  • 1812/14 - Američko-britanski rat bjesni Kanadom.
  • 1818 n. e. - Međusobnim sporazumom Britanija (za Kanadu) i SAD priznale međusobne granice od Atlantika do stijenovitih planina.
  • 1849 n. e. - U potpunosti dogovorena i priznata granica između kanade i SAD. Od Pacifika do Atlantika.
  • 1857 n. e. - Ottawa proglašena glavnim gradom Kanade.
  • 1867 n. e. - Proglas o Konfederaciji. John MacDonald postaje prvi premijer.
  • 1870/85 - Louis Riel predvodi Metis pobunu u Manitobi.
  • 1870 n. e. - Osnovana provincija Manitoba.
  • 1871 n. e. - Britanska Kolumbija se pridružuje Kanadi.
  • 1885 n. e. - Dovršena transkontinentalna željeznica koja je povezala Kanadu od Atlantika do Pacifika.
  • 1899 n. e. - Kanadske jedinice po prvi put poslane u rat izvan Sjeverne Amerike (Burski rat).
  • 1905 n. e. - Osnovane provincije Alberta i Saskatchewan.
  • 1914/18 - Kanadske jedince u sastavu vojske Ujedinjenog Kraljevstva učestvuju u Prvom svjetskom ratu na ratištima u zapadnoj Evropi. Kanadski gubici u ljudstvu do kraja I svjetskog rata iznose 68.300 vojnika.
  • 1934 n. e. - Osnovana Banka Kanade (The Bank of Canada)
  • 1938 n. e. - Franklin D. Roosevelt postaje prvi američki predsjednik koji je posjetio Kanadu.
  • 1939/45 - Kanada učestvuje u Drugom svjetskom ratu na strani saveznika. Do kraja rat broji 42.042 poginulih vojnika.
  • 1949 n. e. - Newfoundland se pridružuje Kanadi.
  • 1965 n. e. - Kanada dobija novu zastavu.
  • 1970 n. e. - U Québecu uslijed djelovanja terorističke grupe FLQ uvedeno vanredno stanje.
  • 1971 - Službeno prihvaćena politika multikulturalizma.
  • 1980 - Prvi referendom o nezavisnosti Québeca završava neuspjehom
  • 1995 - Drugi referendum o nezavisnosti Québeca završava neuspjehom za svega 1,2 % glasova.

Geografija

Unatoč predrasudi o Kanadi kao zemlji koja ima samo jednog susjeda, istina je zapravo malo drugačija. Kanada ima jednog dominantog susjeda, a to su Sjedinjene Američke države s kojima dijeli južnu ali i dijelove svoje sjeverne granice. Ukupna dužina kanadsko američke granice iznosi 8.890 km. Manje poznata činjenica je da Kanada ima još dva izravna susjeda: Dansku i Francusku. Naime ostrvo Grenland, koji je u posjedu države Danske, nalazi se u blizini kanadskog teritorija Nunavut, dok arhipelag Sent Pjer i Mikelon (Saint Pierre et Miquelon) uz obale kanadske provincije Njufaundlend (Newfoundland) zapravo predstavlja integralni teritorij francuske države. Ipak za razliku od Sjedinjenih Država ove dvije države imaju vrlo mali uticaj na život ljudi u Kanadi.

Kanada je zemlja čije obale zapljuskuju tri okeana: Atlantik na istoku, Pacifik na zapadu i Arktički okean na sjeveru zemlje. Od deset kanadskih provincija samo dvije nemaju pristup nekom od okeana. To su Alberta i Saskačuan. Kanada posjeduje ogromnu teritoriju (preko deset miliona kvadratnih kilometara) i ta se teritorija grubo dijeli na pet prirodnih cijelina: Atlantski region, Centralnu Kanadu, Prerijske provincije, Zapadne Obale i sjevera. Atlantske provincije su bile prve istražene i naseljene od strane evropskih doseljenika. Imaju izrazito nepovoljnu klimu u odnosu na susjedno atlantsko područje SAD (Novu Englesku). Ovo je naročito izraženo u slučaju Njufaundlenda. Ova se klima može usporediti sa klimom južnih dijelova skandinavije.

Centralna Kanada se sastoji iz dvije veće prirodne cjeline: Kanadskog štita (planinski masiv u Kvebeku i Labradoru) i brežuljkastog reljefa Ontarija. Kanadski štit je bogat šumom i rudama ali većim dijelom nenaseljen zbog surove klime. Predstavlja veliki izvor hidroenergije. Na krajnjem jugu kanadskog štita nalazi se dolina rijeke Sv Lorensa koja je za ovo područje najgušće naseljena i to zbog najboljeg tla za obradu i najpovoljnije klime u ovoj prirodnoj regiji. Tu se nalazi i drugi po veličini grad u Kanadi, Montreal. Ontario ima nizak ali blago zatalasani reljef koji se od središta provincije postepeno spušta prema velikim jezerima i prema Arktiku na sjeveru. Sjeverni krajevi ove provincije imaju subpolarnu klimu kao i sjeverni krajevi Kvebeka. Međutim, južni krajevi Ontarija predstavljaju jedno od klimatski najpogodnijih područja u Kanadi tako da je ovdje naseljenost stanovništva najgušća. Tu se nalaze i najveće urbane konglomeracije u državi kao i najveći grad Toronto. Prerijske provincije predstavljaju nepregledne plodne ravnice koje obiluju mnoštvom rijeka i jezera. Ovdje je poljoprivreda glavni izvor prihoda, međutim gustina naseljenosti je mala zbog izuzetno oštre zime sa puno sniježnih padavina. Zapadna obala predstavlja izrazito visoko planinsko područje sa planinskim vrhovima nerijetko visokim i preko 4000m. Obradivo tlo iznosi samo 2%, međutim ono je izrazito efikasno iskorišteno. Većina stanovništva ove regije živi u priobalnom području oko grada Vancouvera. Sjeverni dijelovi Kanade su izrazito rijetko naseljeni. Klima je polaran ili subpolarna. To je područje poznato kao klimatski ekstremno i vrlo nepogodno za život. Značajan udio u stanovništvu, a u teritoriji Nunavut i većinu, ovdje predstavljaju Eskimi (Inuiti).

Vlada i uprava

Kanada je demokratska država, a ustrojena je kao parlamentarna monarhija. Zvanično poglavar države Kanade (head of the state) je "Njeno visočanstvo kraljica Elizabeta II". Zvanični predstavnik (opunomoćenik) kraljice u Kanadi je osoba koja nosi titulu Generalni guverner Kanade (The Governor general of Canada).

Ove činjenice predstavljaju isključivo način putem kojeg država Kanada podstiče gajenje nacionalnog identiteta koji je drugačiji od američkog, kao i način putem kojeg država njeguje svoju zasebnu historiju i kulturne vrijednosti. Istinsku vlast u Kanadi zapravo predstavlja većinska stranka (ili koalicija stranaka) u demokratski izabranom parlamentu.

Iako je po "slovu zakona" kraljica poglavar države, istinski poglavar je zapravo premijer države (prime minister), koji je vrlo često i vođa vladajuće stranke. Vladajuća stranka je ona stranka koja na federalnim izborima osvoji najveći broj glasova, a time i zasluži najviše predstavnika u federalnom parlamentu (M.P. - member of parliament).

Trenutno je u Kanadi vladajuća stranka "Progresivna konzervativna partija" (Progressive conservative party), a premijer Kanade je vođa konzervativne stranke Stephen Harper. Opozicijske stranke su: Liberalna stranka (Liberal party of Canada), Kvebečki blok (Bloc Qubécois), Nova demokratska stranka (New democratic party) i Zelena stranka (Green party).

Postoje tri nivoa uprave u Kanadi:

  • Federalna Uprava (vlast na nivou cijele države Kanade)
  • Provincijska (lokalna) Uprava (vlast na nivou pojedinačnih provincija)
  • Lokalna Uprava (vlast na nivou naseljenih mjesta gradova i "općina").

Uprava na federalnom nivou ima u odgovornosti odbranu države, vanjske poslove (međunarodni odnosi), finansije na federalnom nivou (štampanje novca). Uprave na nivou pojedinih provincija brinu se o zasebnim (ali kompatibilnim) školskim sistemima o područjima zdravstva, prometa i prijevoza roba, javnoj bezbjednosti (policija).

Lokalna uprava vrlo često ima vlastitu policiju (naročito ako je riječ o većim gradovima), brine se o održavanju parkova, puteva u javnom vlasništvu, uklanjanju otpada i raznim drugim pitanjima od lokalnog značaja.

Osim federalnih izbora, koji se najčešće sazivaju svake četiri godine, svaka od deset provincija i tri teritorija održavaju i zasebne provincijske izbore za saziv provincijskog parlamenta. Svaka provincija ima također vlastitu vladu i premijera.

Administrativna podjela

Provincije i teritorije

Kanadske provincije i njihovi glavni gradovi:

Kanadske teritorije i njihovi glavni gradovi:

Privreda

Kanada spada u grupu od sedam najrazvijenijih zemalja svijeta. Članica je udruženja G8 (udruženje osam najmoćnijih država svijeta u domenu privrede). Unatoč rijetkoj naseljenosti svog državnog teritorija, u djelu zemlje koji je gušće naseljen Kanada je visoko urbanizirana i industrijalizirana zemlja.

Sličnost kanadske privrede sa privredama ostalih zemalja razvijenog svijeta je u velikoj zastupljenosti uslužnog sektora u ukupnoj zaposlenosti stanovništva. Ovaj sektor zapošljava oko 75% stanovništva. Sektor proizvodnje je drugi po zastupljenosti po ukupnom broju zaposlenih. U ovom sektoru izvor velikih prihoda i zaposlenja predstavlja industrija automobila, auto dijelova, putničkih i teretnih vozila, kao i industrija za proizvodnju strojeva/mašina. Kanada je također i veliki izvoznik namirnica i roba široke namjene. U tehnološkom smislu proizvodna djelatnost prati savremene svjetske trendove, pa su tako i razvijene informatičke djelatnosti usko povezane sa visoko zastupljenim uslužnim djelatnostima kao i sa savremenim proizvodnim sektorom.

Za razliku od većine ekonomija ostalih najrazvijenijih zemalja svijeta, Kanada je veliki izvoznik sirovina. Kanada ostvaruje velike prihode izvozom nafte i naftnih derivata (druga po svijetu po rezervama nafte), izvozom sirovog drveta, žitarica, dijamanata, plemenitih metala i električne energije.

Nezaposlenost na nivou države je niska (oko 6%). Međutim, sve provincije nisu podjednako ekonomski razvijene tako da u nekima od njih nezaposlenost doseže i više od 14% ukupnog broja radno sposobnog stanovništva.

Najveći ekonomski partner Kanade su SAD. Trgovina sa ovom državom obuhvata oko 81% od ukupnog kanadskog izvoza i oko 67% od ukupnog uvoza roba i sirovina u Kanadu. Iz tih brojki se lako da izvući činjenica da kanadska privreda zapravo funkcionira kao poluovisna podgrupa u ekonomiji SAD. Kanada je članica sporazuma NAFTA (Sjeveroamerički sporazum o slobodnoj trgovini) koji doprinosi objedinjavanju sjeveroameričjkog tržišta.

Stanovništvo

U Kanadi živi oko 32 miliona stanovnika. Prvi stanovnici Kanade, tzv. urođenici, u kanadskoj stručnoj terminologiji nazivaju se the Aboriginal people (Aboridžini). Ovi narodi su dolaskom velikog broja Evropljana u 17, 18. i 19. vijeku bili dovedeni na rub istrebljenja. Danas kanadska vlada posebnim ekonomskim povlasticama nastoji ispraviti historijsku štetu nanesenu urođenicima. Međutim, ove mjere zasada imaju upitne rezultate tako da ovo autentično stanovništvo Kanade zaostaje kao socijalna grupa u odnosu na ostalo stanovništvo. Njihova naobrazba je u prosjeku niža nego kod ostalih stanovnika Kanade, životni vijek im je kraći, ovisnosti o drogama i alkoholu su veće nego kod ostalih socijalnih grupa, a nezaposlenost je puno više izražena.

Danas su u Kanadi pripadnici bijele rase (potomci evropskih doseljenika) većinsko stanovništvo. Veći dio ovog stanovništva vodi porijeklo iz neke od zemalja Ujedinjenog kraljevstva (Engleske, Škotske i Velsa). Veliki udio stanovništva vodi porijeklo iz Irske ili Francuske. Od ostalih evropskih zemalja dosta stanovnika potječe iz ostalih zemalja zapadne Evrope.

U Kanadi također živi veliki broj stanovnika raznih rasnih, etničkih i vjerskih pripadnosti porijeklom iz svih krajeva svijeta. Od ovog stanovništva najranije su se počeli useljavati Kinezi koji su kao jeftina i podvlaštena radna snaga radili na gradnji pruge koja je u devetnaestom vijeku povezala Kanadu.

Prirodni priraštaj je u Kanadi gotov zanemarljiv. Kanada je nekada primala useljenike radi svoje izrazito slabe naseljenosti, dok je danas primarni razlog slab prirodni priraštaj stanovništva kao i potreba kapitalističke privrede za stalnim porastom tržišta radne snage uporedo sa stalnim porastom prodajnog tržišta.

Pismenost stanovništva Kanade je na zavidnom nivou, a prosječan životni vijek iznosi 75 godina za muškarce i 81 godina za žene.

Službeni jezici u Kanadi su engleski i francuski. Oba su jezika zakonski ravnopravna, što u životnoj praksi znači da službene informacije i dokumente od kanadske vlade možete dobiti na bilo kojem od ta dva jezika bilo gdje da živite u Kanadi. Isto vrijedi i za školovanje na tim jezicima. Većina stanovništva razumije i priča samo jedan od dva jezika. U Kvebeku većina stanovništva (ali ne i svi) priča francuski jezik, a u Novom Brunsviku oko polovine stanovništva. U svim ostalim provincijama govori se gotovo isključivo engleskim jezikom iz čega se može zaključiti da je usprkos legalnoj jednakosti engleski zapravo puno više zastupljen.

Historija stanovništva

Među vodećim svjetskim stručnjacima na području arheologije i antropologije vladaju različita mišljenja o tome kada su prvi pripadnici ljudskog roda naselili područje današnje Kanade. Dok jedni smatraju da je to bilo prije 12 do 17 hiljada godina drugi tvrde da se to desilo puno ranije. Uglavnom prvi stanovnici današnje Kanade su bili preci savremenih kanadskih urođenika. U našoj literaturi ovi urođenici su poznati kao Sjeveoamerički indijanci i Eskimi, dok su kanadski nazivi za to stanovništvo First Nations (Prvi narodi) i Inuits (Inuiti).

Kanadski termin za autohtonu urođeničku populaciju Kanade je Aboriginal people of Canada. Ovi su stanovnici do prvog masovnijeg dolaska Evropljana u šesnaestom i sedamnaestom vijeku živjeli vrlo često izolirani jedni od drugih. Nekada su međusobni kontakti značili i međusobne ratove među različitim grupama (plemenima). Živjeli su uglavnom životom skupljača i lovaca te nomadskim načinom života karakterističnim za ta društva. Ponegdje među tehnološki razvijenijim plemenima bila je i zastupljena vrlo primitivna obrada zemlje te sjedelački način života. Dolaskom Evropljana urođenici postaju izloženi nepravednoj trgovini, fizičkim napadima, protjerivanju sa područja pogodnih za život u manje pogodne oblasti zemlje. Vrlo često ovo stanovništvo biva uvučeno u međusobne ratove evropskih doseljenika (Englesko-francuski ratovi, Američki rat za nezavisnost, Kanadsko-britansko-američki sukobi). Pripadnici raznih plemena učestvuju u ratovima na različitim stranama tako da usljed vanjskih uticaja (ratovi, nove zarazne bolesti) njihov broj drastično opada i s vremenom njihovo sudjelovanje u savremenom životu države postaju gotovo beznačajni.

U poznatije urođeničke grupe u Kanadi danas ubrajamo: Inuite (Eskime), Irokeze, Mohavke, Algonkin indijance kao i pleme Metis koje je nastalo međusobnim prožimanjem francuskih doseljenika sa pripadnicima indijanskih plemena kanadskih prerija.

Prvi veći talas evropskih useljenika predtavljaju Francuzi naseljavajući neka područja današnje Nove Škotske kao i područja uz rijeku Sv. Lorensa (St. Lawrence river)- područja današnjeg Kvebeka, te pojedinačna naselja u današnjem području Ontarija. Prema popisu iz 1666. godine Kanada broji samo 3215 stanovnika evropskog porijekla. Sljedeći veći talas useljenika dolazi iz Ujedinjenog Kraljevstva koje postepeno potiskuje francusko stanovništvo (Acadia - u Novoj Škotskoj) i pruzima političku i ekonomsku dominaciju nad zemljom. Ta dominacija će biti u potpunosti ostvarene pobjedom Britanaca nad Francuzima u bici kod današnje Otave 13. septembra 1759. Od tada će dolazak francuskih useljenika prestati a dolazak britanskih useljenika posatati masovan. Ovaj će se trend znatno pojačati kada uslijed Američkog rata za nezavisnost veiki broj izbjeglica odanih Britaniji prebjegne iz novonastalih SAD u Kanadu pod britanskom upravom. U toj grupi nalazit će se i veći broj ljudi zapadnoevropskog ali ne i britanskog porijekla koji će se asimilirati u anglofono stanovništvo. Taj talas useljenika se smatra ključnim za kasnije utemeljenje kanadske nezavisne države, a useljenici prebjezi iz SAD se u historiji nazivaju lojalistima (Loyalist) prema svojoj odanosti britanskoj kruni.

U devetnaestom vijeku Kanada polako prestaje privlačiti pažnju useljenika iz Velike Britanije zbog poboljšanih uslova života u odnosu na Kanadu, te Kanada počinje naseljavati i druge etničke grupe iz zapadne Evrope, a početkom dvadesetog vijeka omasovljen je dolazak istočnih Evropljana (Ukrajinci) kao i južnih Evropljana (Italijani). Nakon Drugog svjetskog rata u Kanadu useljava veliki broj izbjeglica i političkih emigranata iz istočne Evrope i Njemačke, a pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog vijeka dolaze velike grupe ljudi iz politički nestabilne Grčke i Portugala.

Pošto su statistički podaci predviđali porast proizvodnje a pad broj radno sposobnog stanovništva krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih Kanada se odlučuje na novu politiku useljavanja i dozvoljava prva masovna doseljenja iz Indije, Jugoistočne Azije, Afrike te Centralne i Južne Amerike. Mada su prvi ne-evropski doseljenici nakon dolaska Evropljana bili Kinezi, koji su u devetnaestom vijeku radili na gradnji pruge kroz Kanadu, ovdje do šezdesetih godina nije bilo masovne ne-evropske imigracije. Danas je stanovništvo Kanade multikulturalno po svom vjerskom, jezičkom, rasnom i etničkom sastavu.

Kultura

Kanada je zemlja koja je kroz historiju bila dominantno obojena kulturnim uticajima zemalja iz kojih je tradicionalno dolazio najveći broj useljenika (Engleska, Škotska i Francuska). Pošto je svojim ekonomskim razvitkom kroz vijekove, a danas ponajviše Kanada bila vezana za Sjedinjene Američke Države, to je i kulturni uticaj ovog susjeda sa juga postao preovladavajući u cijeloj Kanadi (čak i frankofonskim dijelovima zemlje). Kultura stanovanja, oblačenja i prehrane je identična onoj u Sjedinjenim Državama. Zbog zajedničkog jezika (engleski jezik) Kanada je danas preplavljena američkim kulturnim uticajima na području filma, muzike, scenske umjetnosti i pisane riječi. Zbog toga država vrlo često finansira kulturne projekte u ovim domenima nastojeći zaštiti kanadsku kulturu od potpunog izumiranja (u ovom slučaju asimilacije) pred američkim kulturnim sadržajima. U francuskom govornom području situacija je nešto drugačija jer se zbog posebnosti francuskog jezika američki kulturni uticaji samo prelamaju kroz kulturnu posebnost frankofonog stanovništva a ne prijete potpunom asimilacijom.

Mnoge poznate ličnosti koje djeluju na raznim kulturnim poljima su danas poznati širom svijeta kao npr. Celine Dion - poznata pjevačica, Brian Adams - rock muzičar, John Carrey i Michael Fox- glumci, Leonard Cohen - pjesnik i kantautor, Margaret Atwood- pisac itd.

Vodeći sport u Kanadi je hokej. Najveći broj igrača u najjačoj profesionalnoj hokejaškoj ligi na svijetu NHL-u dolazi upravo iz ove zemlje. Iako je hokej prvi po zastupljenosti najautentičnijim kanadskim sportom se smatra Lakros. Ostali popularni sportovi su američki fudbal, nogomet i bejzbol, a lov i ribolov predstavljaju tradicionalne i masovno zastupljene sportske aktivnosti u Kanadi.

Praznici

Svake godine na 1. juli u Kanadi se svečano obilježava praznik na području cijele države, tj. na području svih deset kanadskih provincija i tri teritorija. Ovaj državni praznik predstavlja dan utemeljenja nacije i naziva se službenim imenom Dan Kanade (Canada day). Božić, Uskrs, Nova godina (1. januar) su također praznici koji se obilježavaju u cijeloj državi. Među ove državne praznike spada i Dan rada (Labour day) koji se u Kanadi kao i u SAD-u obilježava 1. septembra. Osim ovih praznika svaka provincija ili teritorij ima i svoje praznike koji se u jedinstveni samo za taj dio države.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

.ca

.ca je najviši Internet domen za Kanadu.

Engleski jezik

Engleski jezik je zapadno-germanski jezik koji je sprva upotrebljavala rana srednjovjekovna Engleska, a sada je globalni lingua franca. Engleski je bilo službeni jezik ili jedan od službenih jezika u skoro 60 suverenih država. Najčešće je govoreni jezik u Ujedinjenom Kraljevstvu, Americi, Kanadi, Australiji, Irskoj i Novom Zelandu, i široko se govori na Karibima, Africi i Južnoj Aziji. Ovo je treći najčešći maternji jezik u svijetu, nakon mandarinskog i španskog. Najčešće je učeni strani jezik i službeni jezik Ujedinjenih Nacija, Evropske unije, a koristi se i u više svjetskih i regionalnih međunarodnih organizacija. Najšire je korišten jezik germanske gupe, brojeći najmanje 70% govornika ove indoevropske branše.

Engleski se razvio kroz period od više od 1400 godina. Najraniji oblici engleskog, kao skup anglo-friskih dijalekata koji su donijeli u Veliku Britaniju anglosaksonski naseljenici u 5. vijeku, zvali su se Staroengleski. Srednji engleski je počeo u kasnom 11. vijeku sa Normanskim osvajanjem Engleske. Rani moderni engleski počeo je krajem 15. vijeka sa uvođenjem štampanih medija u London i biblije kralja Jakova, kao i sa početkom Velike smjene samoglasnika. Kroz svjetki uticaj Britanskog carstva, modern engleski se raširio širom svijeta od 17. do sredine 20. vijeka. Kroz sve tipove printanih i elektronskih medija, kao i sa pojavom Sjedinjenih Država kao globalne supersile, engleski jezik je postao glavni jezik na međunarodnoj sceni i lingua franca u više regija i u profesionalnom kontekstu kao što je nauka, navigacija i pravo.Moderni engleski ima malo infleksije u usporedbi sa više drugih jezika, i zasniva se više na pomoćnim glagolima i redu riječi za izražavanje kompleksnih vremena, aspekata i raspoloženja, kao i pasivne konstrukcije, upita i nešto negacije. Bez obzira na vidljivu varijaciju među akcenata i dijalekata engleskog korištenih u različitim državama i regijama – u smislu fonetike i fonologije, a ponekad isto i vokabulara, gramatike i izgovora – govornici engleskog jezika širom svijeta su u mogućnosti komunicirati međusobno relativno bez poteškoća.

Francuski jezik

Francuski jezik (français, la langue française) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, italijanski i retoromanski), u Kanadi (mahsuz u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama. Njime se koristi 77 miliona stanovnika na Zemlji kao prvim jezikom i 52 miliona ljudi kao drugim jezikom, pa je s ukupno 129 miliona frankofona (prema procjeni iz 1999. godine) po brojnosti govornika francuski jezik deseti na svijetu.

Grenland

Grenland (gren. Kalaallit Nunaat, dan. Grønland) jest autonomna teritorija Danske.

Artičko ostrvo se nalazi u Sjevernoj Americi, i geografski i etnički, ali politički i historijski Grenland je bliži Evropi. Atlantski okean nalazi se južno od Grenlanda, Artički okean na sjeveru, Buffinov zaljev i Kanada na zapadu. Grenland je najveće ostrvo i najveća teritorija koja nije nezavisna. Također, na ostrvu se nalazi najveći nacionalni park na svijetu. Oko 81% površine je prekrivena ledom. Skoro svi stanovnici žive u fjordovima na jugozapadu ostrva, koji ima blažu klimu.

Većina Grenlanđana mješavina su skandinavskog naroda i Kalalita (Inuit) i govore grenlandski jezik kao maternji jezik. Grenlandski jezik govori oko 50.000 ljudi, koji se nalazi u grupi eskimsko-aleutskih jezika. Manjina danskih migranata bez inuitskog porijekla govori danski kao prvi jezik. Oba jezika su službena.

Grenland je bio pod Norveškom upravom od 11. vijeka, pa do 1814, kad je vlast data Danskoj, iako su Danska i Norveška stoljećima bile u personalnoj uniji. Grenland je postao sastavni dio Danske 1953. Lokalnu autonomiju dobili su u danskom parlamentu (Folketingu) 1. maja 1979.

Grenlandski glasači su referendumom 1985. napustili Evropsku ekonomsku zajednicu (današnju Evropsku uniju).

Italijani

Italijani (italijanski: Italiani) romanski su narod, koji kao konstitutivni narod naseljava Republiku Italiju, te kao nacionalna manjina dijelove Slovenije, Hrvatske, Francuske i okolnih mediteranskih zemalja. U Švicarskoj Italijani čine treći po veličini konstitutivni narod (420.000), a kao dijaspora značajna su nacionalna komponenta u Sjedinjenim Državama (9 miliona) i Latinskoj Americi (4,2 miliona).

Nedovršeni članak Italijani koji govori o narodima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Kanada na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.

Kanadu na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017. u Londonu od 4. do 13. augusta 2017. predstavljalo je 53 sportista u 33 discipline.

Kanada na Zimskim olimpijskim igrama 1984.

Kanada se takičila na Zimskim olimpijskim igrama 1984 u Sarajevu, Jugoslavija. Kanada se takmičila na svim Zimskim olimpijskim igrama.

Kanjon

Kanjon (naziva se i klanac, tjesnac, sutjeska ili ždrijelo) je duboki tjesnac oformljen između stijena, obično urezan (oformljen) djelovanjem rijeke. To djelovanje traje jako dugo i sam kanjon nastaje erozijom koja je potpomognuta vodom. Za kanjon možemo reći i da je riječna dolina.

Najveći i najčuveniji svjetski kanjon je onaj u Arizoni - Grand Canyon. Dug je nešto više od 446 km, a dubina na pojedinim mjestima dostiže nevjerovatnih 1800 metara. Drugi najdublji kanjoj u svijetu, a prvi u Evropi je Kanjon rijeke Tare. Njegova dubina dostiže 1600 metara, a sam kanjon je dug 82 kilometra.

Myriam Bédard

Myriam Bédard, rođena 22. decembra 1969. u Neufchâtelu, u Quebec Cityju, Quebec, Kanada je bivša kanadska biatlonka, prva kanadska pobjednica utke u Svjetskom kupu, dvostruka olimpijska prvakinja i svjetska prvakinja u biatlonu u disciplini sprint. Po broju osvojenih medalja na na Olimpijskim igrama i Svjetskim prvenstvima je najbolja kanadska biatlonka svih vremena. Myriam Bédard sa bivšim kanadskim biatloncem Jeanom Paquetom ima jednu kćerku. Nakon razvoda udala se za u Iranu rođenog slikara i fotografa Nima Mazharija.

Nijemci

Nijemci - narod germanske grane indoevropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj. Računa se da ih svih zajedno ima preko 100 miliona koji govore materinjim njemačkim jezikom. Među Nijemcima postoji više etničkih grupa koje se razlikuju po jeziku i običajima. Najpoznatiji su svakako Švabi (porijeklom od Sueba ili Sveva), Bavarci (porijekom od Bajuvara), Sasi (u Saskoj, porijeklom od Saksonaca ili Sasa) i vjerovatno još neki.

Površinska svjetlost

Površinska svjetlost je sjajnost određenog dijela neba . Ona se koristi u astronomiji za obuhvatanje sjajnosti svemirskih objekata poput galaksija koji zauzimaju veliki prostor.

Ona se izražava u sjajnosti po prostornom uglu s mjernom jedinicom:


.


Svjetleće površine se na Zemlji izražavaju:



Za upotrebu u astronomiji ove mjerne jedinice se preračunavaju.

Površinska svjetlost se izračuna za svaki objekat i neovisina je od razdaljine.


Oko 50% do sada otkrivenih galaksija imaju veoma slabu površinsku svjetlost. Njihove zvijezde su relativno mlade odnosno nerazvijene zbog odsustva teških elemenata.

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu neke zemlje, države ili područja. Države i područja bez ustava tako nemaju službeni jezik.

Neke zemlje imaju samo jedan službeni jezik, npr. Albanija, Francuska (iako Francuska ima više domorodačkih jezika), Njemačka i Litvanija. Neke imaju više službenih jezika, npr. Bjelorusija, Belgija, Kanada, Finska, Afganistan, Paragvaj, Bolivija, Indija, Švicarska i Južnoafrička Republika.

U nekim državama, kao što su Irak, Italija i Španija, postoji službeni jezik za cijelu državu, ali drugi jezici dijele službeni status u nekim važnim područjama. Neke zemlje, kao što su Sjedinjene Države, nemaju službeni jezik, ali pojedine savezne države imaju službene jezike. Napokon, neke zemlje uopće nemaju službeni jezik, npr. Australija, Eritreja, Luksemburg, Švedska i Tuvalu.

Zbog kolonijalizma i novog kolonijalizma, Filipini i neke afričke zemlje imaju službeni i školski jezik (francuski ili engleski) koji nije ni nacionalni ni najrašireniji jezik. S druge strane, zbog nacionalizma, Irska koristi irski jezik kao državni i prvi službeni jezik, iako ga govori malen dio stanovništva.

U nekim zemljama, pitanje koji se jezik treba koristiti u kojim kontekstima predstavlja velik politički problem.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1986. bilo je 13. po redu svjetsko prvenstvo koje se održalo u Meksiku od 31. maja do 29. juna 1986. godine. Titulu šampiona osvojila je reprezentacija Argentine, koja je u finalu pobijedila Zapadnu Njemačku rezultatom 3:2.

Velika nagrada Kanade 2013.

Kanadski Grand Prix 2013 (službeno poznat kao Formula 1 Grand Prix du Canada 2013) je trka automobila Formule 1. Trka je održana 9. juna 2013. na stazi Circuit Gilles Villeneuve u Montrealu, Kanada. Ovo je bila sedma utrka u sezoni 2013, i ujedno 50-ta utrka Velike nagrade Kanade.

Pobjednik utrke je Sebastian Vettel, drugo mjesto je osvojio Fernando Alonso, a treće Lewis Hamilton.

Vremenska zona

Jedna vremenska zona pokriva područja, Zemlje, koja su izabrala isto lokalno vrijeme.

Nekada su ljudi koristili Sunčevo vrijeme, pa se doba dana razlikovalo od grada do grada. S napretkom telekomunikacija i širenjem željeznice, rasla je potreba za univerzalnim rješenjem. Vremenske su zone djelomično riješile problem jer su zbog njih svi satovi u određenoj regiji podešeni na isto srednje Sunčevo vrijeme.

Granice vremenskih zona u pravilu leže na meridijanima geografske dužine koji su višekratnici 15º, pa razlika između susjednih vremenskih zona iznosi jedan sat. Ipak, ponegdje je razlika i drukčija. Osim toga, vremenske zone mogu imati prilično nepravilne oblike jer obično prate granice država ili drugih administrativnih područja.

Sve se vremenske zone definiraju u odnosu na Koordinirano svjetsko vrijeme (Coordinated Universal Time - UTC). Referentna tačka za vremenske zone je nulti meridijan (geografska dužina 000), koji prolazi kroz Kraljevski opservatorij na Greenwichu u Londonu ([1]). Zato se i danas često koristi pojam "srednje vrijeme po Greenwichu" (Greenwich Mean Time - GMT) - naprimjer, koristi ga BBC - kao "osnovno vrijeme" na koje se odnose sva druga vremena. Ipak, UTC je službeni izraz, koji predstavlja kompromis između "atomskog" i "astronomskog" pristupa.

(Inače, čak i Greenwich ima "osnovno vrijeme" samo između 01:00 UTC zadnje nedjelje u oktobru i 01:00 UTC zadnje nedjelje u martu. Ostatak godine Greenwich ima lokalno vrijeme UTC+1, što je britansko ljetno vrijeme.)

Vrijeme svake lokacije daje se u odnosu na UTC. Naprimjer:

Sarajevo: UTC+1 (npr. ako je 12:00 UTC, onda je 13:00 u Sarajevu)

Mumbai: UTC+5.5 (npr. ako je 13:00 UTC, onda je 18:30 u Mumbaju)

Tokio: UTC+9 (npr. ako je 11:00 UTC, onda je 20:00 u Tokiju)

Los Angeles: UTC-8 (npr. ako je 12:00 UTC, onda je 04:00 u Los Angelesu)

New York: UTC-5 (npr. ako je 11:00 UTC, onda je 06:00 u New Yorku)Datum u vremenskoj zoni također ovisi o UTC. Naprimjer:

Sarajevo: UTC+1 (npr. ako je 23:30 UTC, ponedjeljak, 15. marta, onda je u Sarajevu 00:30, utorak, 16. marta)

Auckland: UTC+12 (npr. ako je 21:00 UTC, srijeda, 31. juli, onda je u Aucklandu 09:00, četvrtak, 1. augusta)

New York: UTC-5 (npr. ako je 02:00 UTC, utorak, onda je u New Yorku 21:00, ponedjeljak)

Buenos Aires: UTC-4 (npr. ako je 03:00 UTC, subota, 23. augusta, onda je u Buenos Airesu 23:00, petak, 22. augusta)

Honolulu: UTC-10 (npr. ako je 06:00 UTC, ponedjeljak, 1. maja, onda je u Honolulu 20:00, nedjelja, 30. aprila)Napomena: Izračun sati ovisi i o tome koristi li određena zona ljetno vrijeme.

npr. Novi Zeland, koji je inače UTC+12, pomiče vrijeme za jedan sat zbog ljetnog vremena tokom ljeta na južnoj hemisferi, pa onda ima lokalno vrijeme od UTC+13!Vremenske je zone prvi predložio (kasnije praktično primijenjene) Sanford Fleming (mada ne i izmislio) zbog potrebe željezničkih kompanija da imaju isto lokalno vrijeme između željezničkih stanica.

Vremenske su zone prvi put uvedene 18. decembra 1883. godine, kad su željeznice SAD-a i Kanade prve uspostavile vremenske zone (četiri standardne kontinentalne vremenske zone Sjeverne Amerike.

Tako više nije bilo zbrke, jer su nekad imali hiljade lokalnih vremena. Svjetsko uvođenje vremenskih zona nastupilo je sljedeće godine.

Zastava i grb Bermuda

Zastava Bermuda usvojena je 4. oktobra 1910. Sastoji se od zastave Ujedinjenog Kraljevstva u gornjem lijevom uglu i grba Bermudskog arhipelaga u donjem desnom.

Zastava je neobična za Britasnku koloniju jer sadrži crvenu zastavu kraljevstva a ne plavu kao što je to tradicija. Ipak crveni znak su koristile i Kanada (prije 1965) i Ujedinjena južna Afrika (1870-1905).

Česi

Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Srednjoj Evropi većinom u Češkoj (9.524.000), govore češkim jezikom i većinom su ateisti i katolici.

Španski jezik

Španski (kastiljski) je Iberijski romanski jezik, i treći jezik po broju onih koji ga upotrebljavaju u svijetu. Španski je materni jezik za 352 miliona ljudi, a zajedno sa ljudima kojim je dodatni strani jezik, španski govore otprilike 417 miliona ljudi (prema procjenama iz 1999. godine). Većina ljudi koji govore španski su iz Centralne i Južne Amerike. Prema posljednjim istraživanjima, ovaj jezik ima najveću stopu rasta broja onih koji ga koriste i smatra se da će u dogledno vrijeme prestići i engleski jezik.

Suverene države
Zavisne teritorije
Suverene
države
Zavisne
teritorije
Države članice
Države kandidati
Članice
Institucije
Članice
Posmatrači
Bivše članice

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.