Kakaovac

Kakaovac (Theobroma cacao) je malo (4–8 m visine[1]) zimzeleno stablo iz porodice Sterculiaceae, rasprostranjeno duboko u tropskim šumama i tropskim regijama Amerike.

Postoje dvije značajnije teorije o porijeklu divljeg kakaovca. Jedna grupa nauzčnika vjeruje da su orginalne vrste divljeg kakaovca rasle od jugoistočnog Meksika sve do rijeke Amazona, a kasnije bile kultivirane na ravnicama Južne Amerike. Najnovija proučavanja genetike te biljke pokazuju da kakaovac potiče iz tropskih područja Amazone, a poslije od strane čovjeka biva rasprostranjen do Srednje, čak i Sjeverne Amerike.

Plod (sjeme) kakaovca se koristi za dobijanje kakaa i čokolade.

Ova biljka danas uspijeva u ravničarskim područjima ispod Andi na visinama od 200–400 m, te oko rijeka Amazone i Orinoco. Za dobar rast i razvoj zahtjeva vlažnu klimu i redovite padavine. Listovi su cjeloviti, 10–40 cm dugi i 5–20 cm široki[2].

Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Kakaovac
Stablo i plod kakaovca
Stablo i plod kakaovca
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Razred Magnoliopsida
Red Malvales
Porodica Sterculiaceae
Rod Theobroma
Vrsta T. cacao
Dvojno ime
Theobroma cacao
L.

Reference

  1. ^ http://www.ehow.com/info_8133538_tall-cacao-bean-tree.html
  2. ^ http://www.xocoatl.org/tree.htm
Grb Gane

Grb Gane je predstavljen 4. marta 1957 od strane Elizabete II. Predstavlja plavi štit podjeljen krstom sv. Đorđa. U sredini se nalazi zlatni lav, simbol povezanosti Ujedinjenog Kraljevstva i Gane. U ostalim dijelovima štita se nalaze mač, zamak, kakaovac i rudnik zlata. Iznad štita se nalazi crna zvijezda, simbol slobode Afrike. Štit pridržavaju dva zlatna orla, a ispod štita je traka sa nacionalnim motom Gane "Freedom and Justice" (Sloboda i Pravda).

Prašuma

U pradavno doba bujne su šume pokrivale goleme dijelove kopna. Čovjek je malo-pomalo šumu krčio i pretvarao je u obradivu zemlju ili pak na njoj gradio. Danas se u rijetkim dijelovima svijeta mogu naći nedirnute, guste, neprohodne šume u kojima se drveće samo ruši od starosti. To su prašume. One imaju golema drva i vrlo raznolik biljni i životinjski svijet.

Teobromin

Teobromin (negdje i teobromid), također poznat i kao ksanteoza, je gorki alkaloid iz drveta kakaovca (Theobroma cacao). Ima hemijsku formulu C7H8N4O2. Nalazi se u čokoladi kao i brojim drugim prehrambenim artiklima, uključujući listove čaja i kola-orah. Pripada klasi metilksantina, u koju također spadaju slični spojevi poput teofilina i kofeina. Jedina razlika između kofeina i teobromina je u metiliranom N1 atomu purinskog prstena kod kofeina, dok je za ovaj atom u teobrominu vezan vodik. Iako u svom nazivu sadrži -bromin, ne sadrži element brom. Naziv teobromin je izveden iz latinskog imena roda biljke kakaovca (Theobroma), a koji je dobio ime od grčkog korijena theo (Bog) i broma (hrana), u prenesenom značenju Božja hrana. uz sufiks -in koji imaju svi alkaloidi i drugi bazični hemijski spojevi koji sadrže dušik.Teobromin je malo rastvorljiv u vodi (oko 330 mg/l). To je kristalni, gorki prah bez mirisa, a boja mu se može opisati kao bijela ili bezbojna. Na nervni sistem kod čovjeka teobromin ima slične efekte kao i kofein međutim nešto slabije, tako da manjim dijelom pripada u homologni niz sa kofeinom. Teobromin je izomer sa teofilinom kao i sa paraksantinom. Svrstava se u dimetilksantine.Teobromine je prvi put otkrio ruski hemičar Aleksander Abramovič Voskresenski 1841. godine u zrnima kakaa. Spoj je prvi put sintetizirao Hermann Emil Fischer iz ksantina.

Velika geografska otkrića

Velika geografska otkrića označavaju razdoblje u historiji koje je trajalo od polovine 15. do polovine 16. vijeka. Tokom tih stotinu godina evropski istraživači su posjetili većinu nastanjenih krajeva svijeta, i otkrili da je svijet mnogo prostraniji i raznolikiji, nego što se do tada moglo i zamisliti. Izvještaji o tim putovanjima, koji su se širili zahvaljujući novoj tehnici štampe privlačili su pažnju široke publike. Proširivanje geografskih, ali i drugih spoznaja, po svojoj širini i brzini bilo je veliko, pa se u tom pogledu ni jedan drugi vijek do tada ne može mjeriti sa tim razdobljem. Stoga se doba velikih geografskih otkrića smatra granicom kojom završava razdoblje srednjeg vijeka, a započinje novo veliko razdoblje ljudske prošlosti nazvano novi vijek.

Velika geografska otkrića pokrenula su lavinu ekspedicija u kojima su evropski brodovi putevali oko svijeta u potrazi za novim trgovačkim putevima i partnerima radi održavanja rastućeg kapitalizma u Evropi. U tom su procesu Evropljani naišli na nove ljude, te ucrtali zemlje dotada nepoznate njima. Među najslavnijim istraživačima tog razdoblja bili su Kristofor Kolumbo, Vasco da Gama, Pedro Álvares Cabral, John Cabot, Juan Ponce de León i Ferdinand Magellan.

Velika geografska otkrića imala su korijene u novim tehnologijama i idejama koje su nastale u doba renesanse, a uključivale su napredak u kartografiji, navigaciji i brodogradnji. Novo mišljenje da je Zemlja okrugla, navelo je odvažnije na pomisao o plovidbi na zapad kako bi stigli na istok. Najvažniji je bio izum prve karake, a potom i karavele u Iberiji. One su bile spoj tradicionalnih evropskih i arapskih dizajna te prvi brodovi koji su mogli napustiti relativno pasivan Mediteran i zaploviti sigurno na otvoreni Atlantik.

Čokolada

Čokolada je smjesa od prženog kakaovog ploda, šećera i vanilije.

Počeci su vezani uz riječ xocoatl što bi u slobodnom prijevodu značilo gorka voda, a još ni sami lingvisti nisu sigurni kojeg je porijekla riječ. Pretpostavlja se da potječe ili od starih Asteka ili od Maya.

Za dobijanje čokolade se zrna kakaovca fermentiraju, prže, ljušti im se ljuska, i često se kombinuju sa zaslađivačima ili poboljšivačima ukusa. Čokolada je i piće napravljeno od vode ili mlijeka sa čokoladom. Čokoladice su slatkiši sa mekšim ili tvrđim središtem, prekriveni čokoladom. Sastav punjenja može biti pjenast, kao i voće, lješnjaci, orasi i sl.Boja čokolade je od nešto sive do duboko crvene smeđe; kao i do duboko sive smeđe. Čokoladni puding može biti napravljen od čokolade ili sa ukusom čokolade.

Kakaovac (drvo kakaa) je zimzeleno tropsko američko drvo (Theobroma cacao) koje ima voće sa teksturom nalik na kožu, elipsoidno, sa deset "rebara" koje se drži na stablu i starijim granama. Služi da dobijanje čokolade, kakaa, i kakao putera. Zove se i čokoladno drvo.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.