Italijani

Italijani (italijanski: Italiani) romanski su narod, koji kao konstitutivni narod naseljava Republiku Italiju, te kao nacionalna manjina dijelove Slovenije, Hrvatske, Francuske i okolnih mediteranskih zemalja. U Švicarskoj Italijani čine treći po veličini konstitutivni narod (420.000), a kao dijaspora značajna su nacionalna komponenta u Sjedinjenim Državama (9 miliona) i Latinskoj Americi (4,2 miliona).


Noia 64 apps proxy.png Nedovršeni članak Italijani koji govori o narodima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Italijani
Italiani

Famous Italians Mosaic

Prvi red
Alessandro Volta
Enrico Fermi
Lorenzo de Medici
Rita Levi-Montalcini
Giacomo Leopardi
Drugi red
Leonardo da Vinci
Christopher Columbus
Federico Fellini
Giuseppe Verdi
Dante Alighieri
Treći red
Anna Magnani
Ugo Foscolo
Umberto Eco
Gabriele D'Annunzio
Galileo Galilei
Četvrti red
Antonio Vivaldi
Guglielmo Marconi
Giuseppe Garibaldi
Alessandro Manzoni
Grazia Deledda
Peti red
Giosuè Carducci
Luciano Pavarotti
Niccolò Machiavelli
Marco Polo
Valentino Rossi
Šesti red
Sergio Leone
Luigi Pirandello
Pier Paolo Pasolini
Gian Lorenzo Bernini
Salvatore Quasimodo
Ukupna populacija
oko 140 miliona
Značajno stanovništvo u
Italija Italija 55.818.099
Brazil Brazil (23.047.494)
Sjedinjene Američke Države SAD (17.250.211)
Argentina Argentina 16.427.786
Venecuela Venecuela (1.736.766)
Francuska Francuska (1.530.563)
Kanada Kanada (1.445.335)
Peru Peru (1.400.000)
Urugvaj Urugvaj (1.055.220)
Australija Australija (916.121)
Njemačka Njemačka (830.000)
Švicarska Švicarska (545.274)
Belgija Belgija (451.825)
Čile Čile (184.997)
Ujedinjeno Kraljevstvo Ujedinjeno Kraljevstvo (130.000)
Meksiko Meksiko (85.000)
Južnoafrička Republika JAR (77.400)
Španija Španija (38.694)
Austrija Austrija (29.287)
Albanija Albanija (19.000)
Jezik
italijanski i varijante: istarski, sicilijski, napolitanski, korzički, sardinijski, pijemontski, ligurijski, lombardijski, venecijanski, retroromanski
Vjera
katoličanstvo
Albanci

Albanci (albanski: Shqiptarët) su narod u jugoistočnoj Evropi. Porijeklo Albanaca nije sasvim sigurno. Većina albanskih i dio ostalih historičara tvrde da su oni potomci Ilira koji su ovdje dugo živjeli i bili autohtono stanovništvo. Većina Albanaca živi u Albaniji i na Kosovu. Albanci čine i oko 25,2% stanovništva u Makedoniji, a veliki broj Albanaca kao nacionalna manjina živi i u Grčkoj, Turskoj i Italiji. Albanci imaju slično kao i Bošnjaci, Hrvati, Italijani i Turci jaku dijasporu, koja je razbacana po zemljama zapadne Evrope, Sjeverne Amerike i Australiji. Većina Albanaca su muslimani (suniti i bektaši), a dio ih je i pravoslavnih, katolika i ateista.

Albanci govore albanskim jezikom i pišu latinicom, te kao narod pripadaju evropskom historijsko-civilizacijskom krugu sa orijentalnom kulturom.

Za albance postoji više naziva na različitim jezicima, što uostalom vrijedi, manje-više i ze sve ostale narode. Tako, naprimjer, oni sami sebe nazivaju "Shqiptarë" (čita se "Šćiptaare", sa produženim glasom "a", a u svakodnevnom govoru se često gubi slovo "ć" pa se čuje samo "Shiptaare", u množini, dok jednina ovog imena glasi "Shqiptar" il "Shiptar" (čita se sa dugim samoglasnikom "a" -Šiptaar), iz čega je i nastao južnoslavenski oblik "Šiptar", koji se danas uglavnom smatra neprimjerenim, zbog konteksta ali i samog prizvuka koji na južnoslavenskim jezicima zvuči nezgrapno).

Naziv "shqiptar" (Šćiptaar) albanci tradicionalno povezuju sa albanskom riječi "shqiponjë", što znači orao, a sam korijen te riječi bi opet mogao imati veze sa riječi "shqiptoj" , što znači "govoriti, izgovarati, klicati", najvjerovatnije od protoalbanske riječi "shqip" koja je nekad označavala krik ili poklič orla.

Inače, drugi narodi ih nazivaju Arnauti (Turci), Arbanasi (Grci), Albanci (Slaveni), Albanezi (Italijani), Albanians (Englezi) itd, u čijoj osnovi primjećujemo korijen "Alb" .

Zanimljivo je primijetiti korelaciju između korijena riječi "alb", latinske riječi "alba" , što znači "bijelo", s jedne strane, i činjenicu da u albanskoj narodnoj nošnji dominira bijela boja, koja je također prisutna i u albanskoj tradicionalnoj umjetnosti, folkloru, pa i uzrečicama i izrekama npr. "Ardhshi të bardhë" (bukvalni prijevod: "(Dobro)došli bijeli" tj. "Došli bijela (čista) obraza"), u obraćanju najavljenim gostima, ili "Faqe bardhë" (bijel/čist obraz), "Fatbardhë" (bijele tj. čiste sreće, "sretan", itd.). Na albaskom jeziku riječ za bijelo je "bardhë".

Jedno uobičajeno tradicionalno albansko ime je Bardh (muško) ili Bardha (žensko).

Delnice

Delnice su grad u Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.

Etiopija

Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike. Nema izlaza na more, a graniči na sjeveru s Eritrejom, na zapadu sa Sudanom i Južnim Sudanom, na jugu s Kenijom te na istoku sa Somalijom i Džibutijem.

Jastrebarsko

Jastrebarsko je grad u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.

Manjinski jezici u Hrvatskoj

Ustav Hrvatske u svom uvodu definira Hrvatsku kao nacionalnu državu hrvatskog naroda, zemlju svih njenih državljana i zemlju tradicionalnih zajednica koje ustav naziva nacionalnim manjinama. Nacionalne manjine eksplicitno nabrojane u ustavu su Srbi, Česi, Slovaci, Italijani, Mađari, Jevreji, Nijemci, Austrijanci, Ukrajinci, Rusini, Bošnjaci, Slovenci, Crnogorci, Makedonci, Rusi, Bugari, Poljaci, Romi, Rumuni, Turci, Vlasi i Albanci. Član 12. Ustava navodi da je službeni jezik u Hrvatskoj hrvatski jezik, dok se u pojedinim jedinicama lokalne samouprave neki drugi jezik i ćirilično ili neko drugo pismo mogu uvesti u službenu paralelnu upotrebu.

Službena upotreba manjinskih jezika je na osnovu relevantnih zakona u Republici Hrvatskoj i međunarodnih konvencija i sporazuma kojima je zemlja pristupila i/ili potpisala ih. Najvažniji zakoni na nacionalnom nivou su Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina i Zakon o obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Najvažniji međunarodni sporazumi koji se odnose na manjinske jezike su Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima i Okvirna konvencija o zaštiti nacionalnih manjina koje je usvojilo Vijeće Evrope. Određena prava pripadnici nacionalnih manjina stekli su i kroz međudržavne i međunarodne ugovore i sporazume kao što su Rapalski ugovor i Erdutski sporazum.

Preduslov od 33.3% pripadnika nacionalnih manjina u lokalnoj populaciji za obavezno uvođenje ravnopravne upotrebe manjinskog jezika smatra se srazmjerno visokim, budući da Savjetodavni komitet Okvirne konvencije o zaštiti nacionalnih manjina Vijeća Evrope smatra udio od 10 do 20% primjerenim. Hrvatska uvijek ne pokazuje pozitivan stav po pitanjima manjinskih prava ali je pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji imalo pozitivan utjecaj na afirmaciju službene upotrebe manjinskih jezika.

Nogometna reprezentacija Italije

Nogometna reprezentacija Italije (italijanski: Nazionale italiana di calcio) predstavlja Italiju na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je Nogometnog saveza Italije (italijanski: Federazione Italiana Giuoco Calcio – FIGC).

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1961.

Treći po redu popis stanovništva u SFRJ objavljen je 30. marta 1961. godine. Učinjen osam godina nakon prijašnjeg, ovaj popis je donio značajne promjene. Ukinuta je podjela na kotare, i uvedena podijela na okruge. Umjesto dotadašnjih 66 kotara, ustanovljeno je 12 okruga koji su bili podijeljeni na 122 općine. Ova podjela će uz neke manje promjene potrajati do danas, s mnogim općinama koje još uvijek imaju granice povučene 1961. Druga značajna promjena je ta, da je uvedena kategorija Muslimana kao etničke pripadnosti, iako se dio današnjih Bošnjaka još uvijek izjašnjavao kao neopredijeljeni Jugoslaveni.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1971. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.197 km2 1971. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 3.746.111 stanovnika.

Broj stanovnika: 3.746.111

Broj stanovnika ženskog spola: 1.911.511 (+76.911)

Broj stanovnika muškog spola: 1.834.600

Broj žena u odnosu prema broju muškaraca 1040:1000

Broj domaćinstava: 848.545

Veličina prosječnog domaćinstva: 4,4 člana/domaćinstvu

Gustoća naseljenosti: 73,2 stanovnika/km2

Prosječna starost žena: – godina

Prosječna starost muškaraca: – godine

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen u martu 1981. godine, kao dio Popisa stanovništva u Jugoslaviji. Po popisu stanovništva na površini od 51.197 km2 1981. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 4.124.256 stanovnika.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen u martu. 1991. godine, kao dio Popisa stanovništva u Jugoslaviji. Po popisu stanovništva na površini od 51.197 km2 1991. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 4.377.033 stanovnika.

Popis stanovništva u Crnoj Gori 2003.

Prema popisu iz 2003. Crna Gora ima 620.145 stanovnika. Prosječni životni vijek muškaraca je 71 godina; žena 76 godina.

Etnički sastav Crne Gore po popisu 2003.:

Crnogorci: 267.669 (43,16%)

Srbi: 198.414 (31,99%)

Bošnjaci: 48.184 (7,77%)

Albanci: 31.163 (5,03%)

Muslimani: 24.625 (3,97%)

Hrvati: 6.811 (1,1%)

Romi: 2.601 (0,42%)

Jugosloveni: 1.860 (0,3%)

Makedonci: 819 (0,13%)

Slovenci: 415 (0,07%)

Mađari: 362 (0,06%)

Rusi: 240 (0,04%)

Egipćani: 225 (0,04%)

Italijani: 127 (0,02%)

Nijemci: 118 (0,02%)

ostali - 2.180 (0,35%)

neizjašnjeni/neopredjeljeni - 26.906 (4,34%)

regionalno se opredjelili - 1.258 (0,2%)

nepoznato - 6.168 (0,99%)U Crnoj Gori još uvijek živi veliki broj izbjeglica i raseljenih lica. Raseljena lica dolaze sa Kosova: ukupan broj je 18,019 (prema podacima Vlade Crne Gore i UNHCR-a). Izbjegla lica su uglavnom iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine: ukupno 8,474 (prema podacima Vlade Crne Gore i UNHCR-a).

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Buzet)

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10).

Grad Buzet je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 165 km2 imao 6.133 stanovnika, što predstavlja 2,95% od ukupnog broja stanovnika Istarske županije, odnosno 0,14% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Buzetu je 37 stanovnika/km2.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Križevci)

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10).

Grad Križevci je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 236,72 km2 imao 21.122 stanovnika, što predstavlja 18,27% od ukupnog broja stanovnika Koprivničko-križevačka županije, odnosno 0,49% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Križevcima je 89 stanovnika/km2.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Samobor)

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10).

Grad Samobor je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 250 km2 imao 37.633 stanovnika, što predstavlja 11,85% od ukupnog broja stanovnika Zagrebačke županije, odnosno 0,88% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Samoboru je 150 stanovnika/km2.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Velika Gorica)

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10).

Grad Velika Gorica je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 552 km2 imao 63.517 stanovnika, što predstavlja 20,00% od ukupnog broja stanovnika Zagrebačke županije, odnosno 1,48% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Velikoj Gorici je 115 stanovnika/km2.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Višnjan)

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10).

Općina Višnjan je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 69 km2 imala 2.274 stanovnika, što predstavlja 1,09% od ukupnog broja stanovnika Istarske županije, odnosno 0,05% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Višnjanu je 33stanovnika/km2.

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Vrbovsko)

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine proveden je od 1. do 28. aprila 2011, prema stanju na dan 31. marta. Popis je proveden na temelju Zakona o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine (Narodne novine, broj 92/10).

Grad Vrbovsko je po Popisu stanovništva 2011. godine na površini od 260 km2 imao 5.076 stanovnika, što predstavlja 1,71% od ukupnog broja stanovnika Primorsko-goranska županije, odnosno 0,12% od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Vrbovskom je 20 stanovnika/km2.

Požeško-slavonska županija

Požeško-slavonska županija je županija u Hrvatskoj.

Primorsko-goranska županija

Primorsko-goranska županija se nalazi na zapadu Hrvatske. Obuhvata područje grada Rijeke, sjeveroistočni dio istarskog poluostrva, Kvarnerska ostrva, Hrvatsko primorje i Gorski Kotar. Sjedište joj je Rijeka, treći po veličini hrvatski grad.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.