Irene Adler

Irene Adler je fiktivni lik iz priča Arthura Conana Doylea o slavnom detektivu Sherlocku Holmesu. Prvi, ali i jedini put pojavila se u priči "Skandal u Bohemiji", objavljenoj u julu 1891. Iako se pojavila u tek jednoj priči, Adler je stekla kultni status unutar franšize te se u derivativnim djelima često koristila kao Holmesova potencijalna ljubav, mada je u originalnoj priči jasno naglašeno kako Holmes ne posjeduje nikakve romantične emocije prema njoj već se divi samo njenoj snalažljivosti i inteligenciji.

O njenom životu saznajemo tek iz jedne Doyleove priče. Rođena je u New Jerseyu 1858, a slavu je stekla kao kontraalt u opernim kućama u Milanu i Varšavi, što govori kako je bila jako dobra pjevačica. Boraveći u Varšavi, nakratko je bila ljubavnica grofa Wilhelma Gottsreicha Sigismonda von Ormsteina, češkog prestolonasljednika, koji ju je opisao kao "poznatu pustolovku" (tada često korišten eufemizam za kurtizanu) te kao osobu koja ima "lice najljepše žene i um najodlučnijeg muškarca". Afera se završila kad se Von Ormstein vratio u Prag, nakon čega se Adler, tada u svojim kasnim 20-ima, povukla iz opere i preselila u London. 20. marta 1888. Von Ormstein je unajmio Holmesa da od Adler ukrade sve dokumente koji svjedoče o njihovoj aferi i koji bi mogli kompromitirati njegov brak sa skandinavskom princezom. Koristeći se prerušavanjem i lukavstvom, Holmes uspijeva saznati lokaciju traženih dokumenata, ali ih ne uspijeva pribaviti. Adler se, u međuvremenu, udala za Godfreya Nortona te su njih dvoje planirali zajednički put, što je značilo da je Holmesu ostalo jako malo vremena na raspolaganju. Prije nego je detektiv pribavio potrebne dokumente Adler ga je prozrela i otputovala. Večer prije preobukla se u muškarca te prošetala ispred Holmesovih vrata dok je on još bio prerušen, rekavši mu: "Laku noć, g. Holmese." Sljedećeg jutra Holmes je dobio pismo u kojem Irene Adler-Norton objašnjava kako ga je nadmudrila i kako je dokumente sačuvala ako bi je Von Ormstein pokušao ucijeniti te da ih nema namjeru iskoristiti. Holmes je od grofa, kao naknadu za rješavanje slučaja, zatražio samo njenu fotografiju.

Mada u originalnoj priči Holmes zaista ne pokazuje nikakve romantične emocije prema Irene Adler, jasno je kako prema njoj osjeća enormno divljenje i poštovanje. Ona je za njega Žena, jedina osoba svog spola koja ga je uspjela nadmudriti, u čemu leži razlog njegovog divljenja prema njoj. Svakako, ovdje bi trebalo u obzir uzeti Holmesovo stalno isticano nepovjerenje prema ženama kao spolu, ali i činjenicu, koju je jednom naglasio Watsonu, da nikad ne treba dozvoliti subjektivnom dojmu o klijentu da utječe na razum, pogotovo kod žena, nadodavši da je najatraktivnija žena koju je ikad upoznao obješena jer je pobila svoju djecu kako bi podigla novac od osiguranja. Uzevši u obzir navedene činjenice, priroda odnosa Sherlocka Holmesa i Irene Adler potpuno je jasna, a najbolje je oslikava Watsonov uvod u priču "Skandal u Bohemiji":

Za Sherlocka Holmesa ona je zauvijek ostala Žena. Rijetko kad sam čuo da je spominje pod bilo kojim drugim imenom. U njegovim očima zasjenila je i premašila sve osobe svog spola. Nije da je prema Irene Adler gajio osjećaje slične ljubavi. Sva osjećanja, a posebno ovakva, bila su strana njegovom hladnom, preciznom i savršeno uravnoteženom razumu. Smatram da je on bio najsavršeniji stroj za rasuđivanje i zapažanje koji je svijet ikad vidio. Ali kao ljubavnik nije se snalazio. O njenim osjećajima govorio je s podsmijehom i ruganjem. Za posmatrača su to bile divne stvari - izvrsne da bi čovjek skinuo veo s ljudskih pobuda i postupaka. Ali kad bi uvježbani posmatrač dopustio takvo prodiranje u svoju pažljivo podešenu i osjetljivu prirodu, to bi značilo da uvodi faktor koji odvraća i može baciti sumnju na sva njegova postignuća. Sitni pijesak u nekom osjetljivom instrumentu ili naprslina na jednoj od njegovih jakih leća kod prirode kao što je njegova predstavljala bi manju smetnju nego jaka emocija. Pa ipak, za njega je postojala samo jedna žena, a ta žena bila je Irene Adler, osoba sumnjivog ugleda.

Iako je i Adler pokazala jednako divljenje prema Holmesu, priroda njenih osjećaja prema detektivu nikad nije detaljno razrađena.

Osim pojavljivanja u ovoj priči, Adler je spomenuta u još barem 3, možda i 4 priče. Zasigurno je spomenuta u pričama "Plavi granat", "Njegov posljednji naklon" i "Slučaj identiteta", u kojoj Watson govori kako je Adler jedina osoba za koju on zna da je pobijedila Holmesa. Jedina nejasnoća prisutna je u priči "Pet narančinih sjemenki", u kojoj Holmes govori da je u svojoj karijeri poražen ukupno 4 puta - triput od muškarca i jednom od žene. Kako je radnja navedene priče smještena u 1887, dakle, prije radnje priče "Skandal u Bohemiji", izgledno je kako žena na koju Holmes misli nije Irene Adler, ako je hronologija tačna. No, kako se u cijelom serijalu ne pojavljuje nijedna žena, izuzev Irene, na koju bi se to moglo odnositi i prema kojoj je Holmes izrazio takvo poštovanje, a Doyle je u nekoliko navrata bio nedosljedan, vjerovatno se radi tek o autorovoj pogrešci, odnosno, ta žena iz priče "Pet sjemenki naranče" zaista je Irene Adler.

U vezi s inspiracijom za lik postoji nekoliko teza. Autori se većinom slažu kako se radi o ženskoj osobi s pozorišnim poslom koja je postala ljubavnica moćnog aristokrata. Najočitiji primjer je Lola Montez, plesačica koja je postala ljubavnica Ludviga I Bavarskog i utjecala na nacionalnu politiku. S druge strane, bliže istini svakako je mišljenje da je inspiracija bila Lillie Langtry, ljubavnica princa Edvarda, o čijem se životu mnogo govorilo u Doyleovo vrijeme. Ta glumica, poznata po nadimku "Ljiljan sa Jerseya" (rođena je na Jerseyu, a Adler u New Jerseyu), imala je nekoliko ljubavnika iz redova aristokratije, a njen buran život donio joj je spomenutu slavu. Posljednja na spisku je Ljudmila Stubel, pjevačica koja je, navodno, bila ljubavnica austrijskog nadvojvode Johanna Salvatora.

Kao što je slučaj i sa drugim nerazrađenim likovima u kanonu, lik Irene Adler doživio je različite interpretacije u derivativnim djelima. Vjerna Doyleu svakako je bila Gayle Hunnicutt u ekranizaciji priče "Skandal u Bohemiji" u sklopu serije Avanture Sherlocka Holmesa, što je bio tek rijedak slučaj. U filmovima Sherlock Holmes i Sherlock Holmes: Igra sjenki, gdje je tumači Rachel McAdams, Adler je Moriartyjeva saradnica. Holmes i ona međusobno gaje romantične osjećaje jedno prema drugom, ali ih nikad ne realiziraju. Njene emocije na kraju je koštaju života. U seriji Elementarno, gdje je tumači Natalie Dormer, likovi Irene Adler i prof. Moriartyja spojeni su u jednu osobu, što Holmes otkriva tek kasnije i uspijeva je nadmudriti. U seriji Sherlock Irene Adler je zavodljiva domina koja posjeduje i čuva inkriminirajuće podatke o brojnim uglednicima u Britaniji, uključujući i jednog ženskog člana kraljevske porodice. Iako pokušava zavesti Sherlocka na različite načine, to joj ne polazi za rukom te se cijela priča završava tako što Holmes iskoristi njene osjećaje prema njemu protiv nje kako bi otkrio šifru njenog mobitela ("I am SHERlocked") i riješio slučaj. Ipak, kasnije spasi njen život. U ovoj seriji tumačila ju je Lara Pulver.

Irene Adler
Prvo pojavljivanje "Skandal u Bohemiji"
Kreator lika Arthur Conan Doyle
Informacije
Zanimanje Operna pjevačica
Nacionalnost Amerikanka
Elementarno

Elementarno (prevedeno i kao Sherlock i Watson) jest američka krimi-serija koja predstavlja modernizaciju priča o Sherlocku Holmesu, čiji je autor Arthur Conan Doyle. Autor serije jest Robert Doherty, a glavne uloge tumače Jonny Lee Miller kao Holmes i Lucy Liu kao dr. Joan Watson. Prva epizoda u SAD-u emitirana je 27. septembra 2012, a radnja serije smještena je u New York City, gdje se većinom i snima.Serija prati Holmesa, ovisnika na rehabilitaciji i bivšeg konsultanta u Scotland Yardu, koji pomaže Njujorškoj policiji u rješavanju zločina. Njegova ravnodušnost prema policijskim procedurama često ga dovodi u sukob s kapetanom Thomasom Gregsonom (Aidan Quinn) iako njih dvojica i dalje pokazuju uzajamno poštovanje. Holmesova pomoćnica je dr. Joan Watson, koja je u početku bila zadužena da nadzire Holmesovu rehabilitaciju. Ona je bivša hirurginja, a unajmio ju je Sherlockov otac kako bi mu pomogla u rehabilitaciji. Njih dvoje kasnije počinju zajedno raditi na Holmesovim slučajevima i Watson na kraju postaje Holmesova pripravnica. U seriji se također prikazuje Holmesov dugoročni sukob sa svojom smrtnom neprijateljicom Jamie Moriarty (Natalie Dormer). U ostalim ulogama pojavljuju se Jon Michael Hill kao detektiv Marcus Bell, Rhys Ifans kao Sherlockov brat Mycroft i John Noble kao Sherlockov otac Morland.

Prije premijernog prikazivanja serija je naišla na određene kritike na račun toga što blisko prati BBC-jevu modernizaciju Doyleovih djela, seriju Sherlock. Nakon premijere naručena je puna sezona, a kasnije i još dvije dodatne epizode. Dvodijelna premijera 2. sezone djelomično je snimljena u Londonu. Kritičari su otad dobro primili seriju, pohvalivši izvedbu glumaca, scenarij i novi pristup izvornom materijalu. 25. marta 2016. CBS je obnovio seriju za 5. sezonu.

Gil Grissom

Dr. Gilbert "Gil" Grissom jeste lik u američkoj kriminalističkoj TV-seriji CSI: Las Vegas, a tumači ga William Petersen. On je forenzički entomolog i bivši šef noćne smjene forenzičkog tima okruga Clark u Nevadi i istraživao je zločine koji su se dešavali u Las Vegasu i oko njega (Las Vegas administrativno pripada okrugu Clark). Bio je glavni lik serije u prvih 8 sezona i prvih 10 epizoda devete, kad je napustio seriju. Zamijenio ga je dr. Raymond Langston (Laurence Fishburne).

Producentica i scenaristica serije Carol Mendelsohn smatra Grissoma centrom serije i u prvih 7 sezona nije se pojavio samo u 4 epizode. Na početku 6. sezone počeo je ljubavnu vezu sa Sarom Sidle, članicom njegovog tima (to se otkrilo tek u finalu te sezone).

Grissom je od kritike dobio pozitivne ocjene, što ga je smjestilo na 82. mjesto liste najvećih TV-likova svih vremena, zajedno s Catherine Willows. Zauzeo je 9. mjesto u izboru za "Najbolje američke detektive" koji je sproveo Sleuth Channel. AOL TV proglasio ga je jednim od najpametnijih TV-detektiva. Njegovu posljednju epizodu gledalo je više od 23 miliona ljudi.Iako je Petersen potvrdio da se Grissom neće vraćati u seriju kao redovan član postave, ipak se pojavio u epizodi "The Two Mrs. Grissoms" iz 11. sezone. Ovaj povratak čuvao se kao tajna sve dok CTV-u nije slučajno "procurio" promotivni snimak. Bio je prisutan i na kraju epizode "Dead Air" iz 13. sezone, ali samo kao glas, u telefonskom razgovoru sa Sarom. Na kraju epizode nije bio potpisan.

Sherlock (serija)

Sherlock je britanska kriminalistička TV-serija koja predstavlja savremenu verziju detektivskih priča o Sherlocku Holmesu čiji je autor Arthur Conan Doyle. Holmesa glumi Benedict Cumberbatch, dok njegovog vjernog prijatelja i kolegu, dr. Watsona, tumači Martin Freeman. Dosad je snimljeno devet 90-minutnih epizoda, od kojih su prve tri prikazane 2010, druge tri 2012, a 3. sezona 2014. Upravo je 3. sezona postala najgledanija britanska dramska serija od 2001.Seriju su koncipirali Steven Moffat i Mark Gatiss tokom putovanjâ vozom do produkcijske baze serije Doctor Who u Cardiffu, na kojoj su oba radili kao scenaristi. Težili su da naprave modernu verziju Doyleovih priča u kojima se Holmes koristi savremenim tehnološkim dostignućima kako bi riješio zločine. Potpisani kao koautori, Moffat i Gatiss pišu scenarij za po 1 epizodu u sezoni, a preostalu piše Stephen Thompson. Kompanija Hartswood Films producira seriju za BBC, a koproducira je s WGBH-TV iz Bostona za njihovu TV-antologiju Masterpiece. Serija se uglavnom snima u Cardiffu, mada produkcija koristi i razne druge lokacije. Ulica North Gower u Londonu korištena je za vanjske kadrove Holmesovog i Watsonovog stana u Ulici Baker 221B. U januaru 2014. izvršni producent Steven Moffat objavio je da je naručena 4. sezona i da su scenariji u procesu planiranja.Serija prati "detektiva-savjetnika", Holmesa, koji pomaže Metropolitanskoj policijskoj službi, prvenstveno višem inspektoru Gregu Lestradeu (Rupert Graves), u rješavanju raznih zločina. Holmesu pomaže njegov sustanar, John Watson, koji se vratio iz vojne službe u Afganistanu. Iako serija prikazuje čitavu lepezu zločina i kriminalaca, Holmesov sukob s njegovim smrtnim neprijateljem, Jimom Moriartyjem (Andrew Scott) stalna je njena karakteristika.

Nakon neemitirane pilot-epizode iz 2009. prva sezona od 3 epizode prikazana je na BBC One i BBC HD-u 2010, a 2. sezona s također 3 epizode 2012. Reakcije kritike bile su izuzetno pozitivne uz mnoge pohvale za scenarije, glumačke izvedbe i režiju. Sherlock je nominiran za brojne nagrade, uključujući BAFTA-u, Emmy i Zlatni globus, osvojivši nekoliko u različitim kategorijama. Sve epizode izdane su na DVD-u i Blu-rayu u Ujedinjenom Kraljevstvu uz neka povezana izdanja originalnih Doyleovih knjiga. Također su objavljeni i albumi s muzikom iz serije. U januaru 2013. serija je pokrenula vlastitu mobilnu aplikaciju Sherlock: The Network (Mreža), čiji je kreator The Project Factory u saradnji sa Hartswood Filmsom.Naručena je i 4. sezona ove serije. Nove 3 epizode trebale bi biti prikazane 2017, a prije toga, tačnije 1. januara 2016, prikazana je specijalna božićna epizoda (pune dužine).

Sherlock Holmes

Sherlock Holmes privatni je detektiv koji se pojavljuje kao glavni lik u nizu književnih djela škotskog pisca i ljekara sir Arthura Conana Doylea. Holmes je čuven po rješavanju slučajeva pažljivim posmatranjem i logičkim zaključivanjem, te se često bavi problemima koji su za druge istražitelje preteški, koristeći se pritom forenzičkim naukama. Čuven je i kao majstor prerušavanja i često koristi tu sposobnost u rješavanju slučajeva.

Holmes se pojavljuje u 4 romana i 56 pripovijetki, a prvi se put pojavio 1887. u romanu Studija u grimizu. Godine 1890. objavljen je drugi roman, Znak četverice. Holmes je stekao ogromnu popularnost nakon prve serije pripovijetki objavljivanih u magazinu Strand, počevši sa "Skandalom u Češkoj" (1891). Do 1927. Doyle je objavio još jednu seriju pripovijetki i 2 romana. Pripovijetke obuhvataju period od oko 1880. do 1914.

U svim pripovijetkama, osim u četirima, pripovjedač je Holmesov prijatelj, kolega i biograf dr. John Watson; od te 4, u dvjema je pripovjedač sam Holmes ("Blijedi vojnik" i "Lavlja griva"), a 2 su napisane u 3. licu ("Mazarinov dijamant" i "Njegov posljednji naklon"). U dvjema pripovijetkama Holmes pripovijeda Watsonu glavnu priču iz svojih memoara, a Watson postaje pripovjedač uokvirene priče ("Musgraveov ritual" i "Brod Gloria Scott"). U 1. i 4. romanu (Studija u grimizu i Dolina straha) nalaze se duži odlomci koje pripovijeda tzv. sveznajući pripovjedač, a koji govore o događajima nepoznatim i Holmesu i Watsonu.

Holmesov najveći protivnik je prof. Moriarty, Napoleon zločina, koji se pojavljuje u dvjema pripovijetkama. U borbi s njim Holmes pada niz liticu vodopada Reichenbach u Švicarskoj i umalo gine.

Sherlock Holmes (2009)

Sherlock Holmes jest britansko-američki pustolovni kriminalistički film iz 2009, zasnovan na likovima i pričama koje je napisao Arthur Conan Doyle. Režirao ga je Guy Ritchie, a produkciju zajednički potpisuju Joel Silver, Lionel Wigram, Susan Downey i Dan Lin. Scenarij su napisali Michael Robert Johnson, Anthony Peckham i Simon Kinberg, i to prema priči koju su osmislili Johnson i Wigram. Glavne uloge pripale su Robertu Downeyju Jr. i Judeu Lawu. Radnja filma vrti se oko Holmesove i Watsonove istrage niza ubistava povezanih s okultnim ritualima, u kojoj pomaže ranija protivnica, misteriozna Irene Adler (Rachel McAdams). Mark Strong glumi glavnog negativca, lorda Blackwooda, koji se neobjašnjivo vrati iz mrtvih i planira preuzeti kontrolu nad Britanskim Carstvom pomoću arsenala mračnih sila i nove tehnologije.

Film je naišao na dobar prijem među kritičarima, koji su posebno pohvalili priču i Downeyja u ulozi Holmesa, za koju je nagrađen Zlatnim globusom za najbolju mušku ulogu u mjuziklu ili komediji. Sam film nominiran je i za dva Oscara.

16. decembra 2011. izdan je i nastavak, Sherlock Holmes: Igra sjenki.

Romani
Zbirke
priča
Likovi
Priče
van zbirki
Spiskovi
Univerzum
Povezane
teme

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.