Glagol

Glagoli su riječi koje kazuju radnju (čitati, kopati, pjevati), stanje (osijediti, pocrvenjeti, venuti) i (z)bivanje (naoblačiti se, sijevati, grmjeti).

Glagolski vid (aspekt)

Po trajanju glagolske radnje glagoli mogu biti:

  • Nesvršeni (trajna radnja) - pisati, pjevati, raditi; dijele se na 2 grupe:

- a) trajni (durativni) - označavaju (duže ili kraće) neprekidno vršenje radnje: gledati, hodati, raditi i dr.

- b) učestali (iterativni) - označavaju radnju s prekidima, više puta ponovljenu u vremenskim razmacima: donositi, napominjati, kuckati i dr.

  • Svršeni (trenutna radnja) - viknuti, udariti, skočiti; dijele se na 2 podvrste:

- a) oni koji iskazuju vremenski potpuno ograničen sadržaj, tj. da se čitava radnja završila u jednom trenutku; to su tzv. trenutni (trenutnosvršeni) - dati, sjesti, mahnuti

- b) oni koji iskazuju djelomično vremensko ograničenje; ovdje se razlikuju početnosvršeni (označavaju svršeni početak glagolske radnje - zapjevati, progovoriti i dr.), završnosvršeni (označavaju kraj glagolske radnje - pročitati, popiti i dr.) i neodređenosvršeni (označavaju svršeni trenutak, kao i duže ili kraće vršenje glagolske radnje, stanja ili zbivanja - zaigrati se, posvirati i dr.)

Napomena: Postoji određen broj glagola koji nisu vidski određeni, tj. koji se mogu pojaviti u oba vida, a vid im se može razaznati tek iz konteksta. Takav je, npr., glagol čuti: Čuo sam šta se desilo /svršeni/; - Jesi li dobro čuo dok je otac govorio? /nesvršeni/; takvi su i imenovati, ručati, sanjati, savjetovati, večerati, telefonirati, vidjeti i dr. Na glagolski vid mogu ukazivati i pojedina leksička sredstva (često, redovno, uvijek, više puta i dr.).

Glagoli po predmetu radnje

  • Prelazni glagoli (imaju objekat) - čitam knjigu, grizem jabuku
  • Neprelazni (ne mogu imati objekat) - cvijeće cvjeta, on spava, ja sjedim
  • Povratni (imaju povratnu zamjenicu se) - ja se umivam, trava se zeleni
  • Prelazni glagoli dijele se na: prave i neprave.

Podjela glagolskih oblika

Glagolski oblici mogu se podijeliti na osnovu 2 kriterija: tipu tvorbe te prisutnosti/odsutnosti lica uz glagole.

Prema tipu tvorbe, glagolske oblike dijelimo na:

  • proste (sintetičke) - sastoje se od jedne riječi (npr. učim, učiti, reče, radijah); tvore se gramatičkim promjenama samog glagola, dodavanjem nastavaka za oblike na infinitivnu ili prezentsku osnovu; tu spadaju infinitiv, prezent, aorist, imperfekt, imperativ, glagolski pridjev radni, glagolski pridjev trpni, glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli;
  • složene - sastoje se od dvije ili više riječi (učili su, nećemo ostati); tvore se opisno, objedinjavanjem dvaju ili više oblika u jednu morfološku cjelinu (aktivni: perfekt, pluskvamperfekt, futur I, futur II, potencijal I, potencijal II te svi pasivni glagolski oblici); složeni oblici tvore se od infinitnih oblika glagola koji se mijenjaju i pomoćnih glagola (jesam, htjeti i biti/bivati); pomoćni glagol nosi gramatičko, a glavni leksičko i dio gramatičkog značenja.

Prema prisutnosti/odsutnosti (kategorije) lica, razlikujemo:

  • lične (finitne) - svi vremenski glagolski oblici (prezent,aorist,imperfekt, perfekt, pluskvamperfekt, futur I, futur II), potom imperativ, potencijal I i potencijal II; u ovim oblicima vidljivo je koje lice - prvo, drugo ili treće - vrši radnju, odnosno o kojem se licu nešto saopćava;
  • nelične (infinitne) - infinitiv, glagolski pridjevi i glagolski prilozi; u ovim oblicima nema oznake lica, tj. ne vidi se na koje se gramatičko lice odnosi glagolska radnja.

Također pogledajte

Adesiv

Adessiv (od lat. adesse) je padež, koji se koristi u nekim ugro-finskim jezicima, kao npr. finski, estonski ili mađarski jezik. Njegovo osnovno značenje se odnosi na lociranje nečega. Spada u grupu lokalnih padeža; u ugro-finskim jezicima lokalni padeži su adessiv, inessiv, elativ, illativ, allativ i ablativ.

U ugro-finskim jezicima se ne pojavljuje glagol "imati", ekvivalentna mu je tzv. posesivna konstrukcija, gdje je pridjev u adessivu a za njim slijedi 3. lice jednine glagola "biti", npr. finski minulla on znači ja imam.

Arapski jezik

Arapski jezik (arapskim pismom: اللُّغَةُ العَرَبِيَّةُ) pripada južnom ogranku semitskih jezika i afroazijskoj porodici jezika. Govori ga više od dvije stotine miliona ljudi širom arapskog svijeta, a na različite načine ga koriste i izučavaju muslimani cijelog svijeta. Muslimani se u svojim molitvama obraćaju Bogu na arapskom jeziku. Kao jezik jedne od najvećih svjetskih religija i službeni jezik mnogih država i dinastija koje su vladale u prošlosti, arapski jezik je ostavio traga i na drugim jezicima u svijetu. Tokom srednjeg vijeka, arapski jezik je bio glavni jezik kulture i nauke, što je rezultovalo brojnim arabizmima u nomenklaturi evropskih jezika na području filozofije, astronomije, astrologije, matematike, algebre, medicine i drugih nauka. Arapski jezik je jedan od šest službenih jezika organizacije Ujedinjenih nacija.

Engleski jezik

Engleski jezik je zapadno-germanski jezik koji je sprva upotrebljavala rana srednjovjekovna Engleska, a sada je globalni lingua franca. Engleski je bilo službeni jezik ili jedan od službenih jezika u skoro 60 suverenih država. Najčešće je govoreni jezik u Ujedinjenom Kraljevstvu, Americi, Kanadi, Australiji, Irskoj i Novom Zelandu, i široko se govori na Karibima, Africi i Južnoj Aziji. Ovo je treći najčešći maternji jezik u svijetu, nakon mandarinskog i španskog. Najčešće je učeni strani jezik i službeni jezik Ujedinjenih Nacija, Evropske unije, a koristi se i u više svjetskih i regionalnih međunarodnih organizacija. Najšire je korišten jezik germanske gupe, brojeći najmanje 70% govornika ove indoevropske branše.

Engleski se razvio kroz period od više od 1400 godina. Najraniji oblici engleskog, kao skup anglo-friskih dijalekata koji su donijeli u Veliku Britaniju anglosaksonski naseljenici u 5. vijeku, zvali su se Staroengleski. Srednji engleski je počeo u kasnom 11. vijeku sa Normanskim osvajanjem Engleske. Rani moderni engleski počeo je krajem 15. vijeka sa uvođenjem štampanih medija u London i biblije kralja Jakova, kao i sa početkom Velike smjene samoglasnika. Kroz svjetki uticaj Britanskog carstva, modern engleski se raširio širom svijeta od 17. do sredine 20. vijeka. Kroz sve tipove printanih i elektronskih medija, kao i sa pojavom Sjedinjenih Država kao globalne supersile, engleski jezik je postao glavni jezik na međunarodnoj sceni i lingua franca u više regija i u profesionalnom kontekstu kao što je nauka, navigacija i pravo.Moderni engleski ima malo infleksije u usporedbi sa više drugih jezika, i zasniva se više na pomoćnim glagolima i redu riječi za izražavanje kompleksnih vremena, aspekata i raspoloženja, kao i pasivne konstrukcije, upita i nešto negacije. Bez obzira na vidljivu varijaciju među akcenata i dijalekata engleskog korištenih u različitim državama i regijama – u smislu fonetike i fonologije, a ponekad isto i vokabulara, gramatike i izgovora – govornici engleskog jezika širom svijeta su u mogućnosti komunicirati međusobno relativno bez poteškoća.

Futur prvi

Futur prvi (lat. futurus = budući), također futur I ili buduće vrijeme glagola u bosanskom jeziku tvori se od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva.

Indija

Indija je suverena država u Južnoj Aziji, koja se prostire na 3,3 miliona kvadratnih kilometara, što odgovara veličini trećine Evrope, a zauzima veći dio Indijskog potkontinenta. Indija graniči s Bangladešom, Mjanmarom, Kinom, Butanom, Nepalom i Pakistanom, a na jugu je dotiče Indijski okean, gdje se nalaze Šri Lanka i Maldivi. Najveća gradska područja su Mumbai na jugozapadu i Kalkuta na rijeci Ganges. Sa preko 1,3 milijarde stanovnika, Indija je poslije Kine druga najmnogoljudnija država svijeta.

Jezik

Jezik je sistem gestikulacije, gramatike, znakova, glasova, simbola, ili riječi, koji se koristi za prikaz i razmjenu koncepata (tj., za komunikaciju), ideja, značenja i misli.

Proučavanje jezika kao koda se zove lingvistika, koju je kao akademsku disciplinu u tom obliku uveo Ferdinand de Saussure.

Makedonski jezik

Makedonski jezik (na makedonskom: македонски јазик) jest južnoslavenski jezik i dio istočne podgrupe južnoslavenskih jezika. Službeni je jezik Sjeverne Makedonije i priznati manjinski jezik u Albaniji, Srbiji, Kosovu i Rumuniji. Uz bugarski, makedonski jezik je jedini slavenski jezik koji ima član (naprimjer, selo - seloto) i jedini jezik koji ima tri člana. Deklinacija u makedonskom jeziku je ograničena. Padežni odnosi izražavaju se najčešće prijedložnim konstrukcijama, ponajviše prijedlogom "na", uz koji ime redovno dobija značenje genitiva ili dativa. Poređenje pridjeva vrši se prefiksima: "po" za komparativ, "naj" za superlativ. Makedonski jezik kao književni jezik je nastao 1944. godine, kada je usvojena i makedonska azbuka.

Makedonski jezik se govori i u Srbiji, Bugarskoj, Turskoj i Crnoj Gori. Danas se smatra da ga govori od 2 do 5 miliona ljudi.

Mađarski jezik

Mađarski jezik je službeni jezik Republike Mađarske, kao i Autonomne Pokrajine Vojvodine te dijelovima Republike Slovenije (okolina mjesta Lendava, u istočnoj Sloveniji). Pored toga, mađarski se govori i u dijelovima Rumunije, Slovačke, Ukrajine, Hrvatske i Austrije, ali u njima ne uživa status službenog jezika. Pripada fino-ugarskoj grupi uralskih jezika. Njime govori 14,5 miliona ljudi. Pošto je mađarski jezik službeni jezik Mađarske, on je istovremeno i jedan od službenih jezika Evropske Unije.

Mađarski jezik specifičan je po tome da ima veliki broj padeža (lingvisti se ne slažu oko tačnog broja, ali smatra se da ih ima barem 24). Imenica ház koja znači kuća poprima oblik házból u značenju iz kuće, házban u značenju u kući, házba u značenju u kuću, házról u značenju sa kuće, házon u značenju do kuće, házra u značenju prema kući, itd.

Kompleksnosti mađarske gramatike doprinosi i činjenica da mađarski ne poznaje glagol imati. Ja imam se na mađarskom jeziku iskazuje sa nekem van, što u doslovnom prevodu znači na meni je.

Glagoli se konjugiraju u zavisnosti od toga, da li imaju komplimentaran objekt ili ne. Látok znači Ja vidim (nešto)), ali Látom a könyvet znači Ja vidim knjigu.

Mađarski jezik ima puno zajedničkih riječi sa bosanskim, a mnogo riječi su i jedan i drugi jezik preuzeli iz turskog jezika. Tako se na mađarskom papuča kaže papucs, ključ je kulcs, sto (hastal) je asztál, itd.

Pomoćni glagoli

Pomoćni glagoli u bosanskom jeziku su biti i htjeti.

U nekim gramatičkim udžbenicima pominje se i treći pomoćni glagol- jesam. Posmatrano samo s obličke strane, to je sasvim poseban glagol. Međutim, riječi posmatramo u jedinstvu značenja, službe i oblika, pa u pogledu značenja i službe glagoli jesam i biti se dopunjuju. Zato se opredjuljujemo za stav da je jesam svršeni oblik prezenta glagola biti koji s nesvršenim oblikom - budem čini jedinstvo.

Zovu se pomoćni glagoli zato što pomažu u tvorbi složenih glagolskih oblika, i to: glagol biti svim svojim oblicima učestvuje u tvorbi složenih glagolskim oblika ( uzimajući u obzir i aktiv i pasiv), dok glagol htjeti samo svojim prezentskim enklitičkim oblicima (najčešće) služi za tvorbu futura I.

Prefiks

Prefiks ili predmetak – u gramatici – je afiks koji se nalazi ispred korijena neke riječi. Dodavanje na početak jedne riječi, nju mijenja u drugu riječ, često i suprotnog značenja. Na primjer, kada je prefiks ne dodaje na riječ sretan, stvara riječ nesretan.

Posebno u proučavanju jezika, prefiks se također zove i preformativ, jer mijenja oblik (=preformira) riječi pred kojima je postavljen. Prefiksi, kao i drugi afiksi, mogu biti flektivni, (mijenjanje sintaksnê kategorijê) ili derivacioni – mijenjanje bilo leksičkê kategorijê ili semantičkih značenja.Sama riječ prefiks riječ je sastavljena od osnove fix (što znači priložiti, u ovom slučaju) i prefiksa pre (što znači prije), a oba su izvedeni iz latinskog korijena .

Primjeri prefiksâ:

prefiks, pregled : pre- je prefiks sa značenjem "prije";

nesretan : ne- je negativni, niječni ili antonimijski prefiks;

Suradnja/saradnja: su/sa- je oznaka za zajedničku radnju;

Revizija, revolucija, reforma : re- je prefiks koji znači "ponovo";

Probosanski, proraditi: pro– je prefiks koji označava za (nešto/nekoga) ili početak.Prefiksi mogu biti prosti i složeni.Prosti prefiksi su, na primjer:

od- (od-lejteti),

iz- (iz-vući),

pre- (pre-laz),

raz- (raz-vod) i dr.,a složeni su:

prepo- (pre + po; prepo-rod),

zapo- (za + po; zapodenuti) i dr.U tvorbi glagola, unašem jeziku se prefiksima najčešće menja glagol.

U većini svjetskih jezika su odomaćeni mnogi grčki i latinski prefiksi.

Prefiksi u bosanskom jeziku

Prefiksi u bosanskom jeziku, kao i u ostalim indoevropskim jezicima, najčešće se izvode iz prijedloga i priloga, kao, npr. sam pre|fiks (lat. praefixum, praefigere = prefigirati/prefigovati). Neki prefiksi se, u svom današnjem obliku ne primjećuju i više ne upotrebljavaju kao prijedlozi.

Prefiks ili predmetak (lat. praefixum = naprijed pripojeno), jezički je tvorbeni element, afiksni morfem, afiks koji se stavlja ispred korijenske riječi, dajući joj novo značenje. Pretpostavlja se da su prefiksi nekada bili zasebne riječi, a većina prefiksa se i danas upotrebljava kao zasebne riječi – prijedlozi.

Prefiksi mogu biti prosti i složeni.

Prosti (jednostavni) prefiksi su, naprimjer:

od- (od-lejteti),

iz- (iz-vući),

pre- (pre-laz, prijelaz),

raz- (raz-vod) i dr.a složeni su:

prepo- (pre + po; prepo-rod),

zapo- (za + po; zapodjenuti) i dr.U tvorbi glagola, u bosanskom jeziku se prefiksima najčešće mijenja glagol.Slijede primjeri najčešće upotrebe prefiksa u bosanskom jeziku.

Prezent

Prezent (lat. praesens = sadašnji) naziv je za sadašnje vrijeme u jezicima. Neki jezici imaju jedan oblik prezenta, a neki više njih. Prezent obuhvata radnju u trenutku govora (izražava sadašnjost). Tvori se dodavanjem četiri vrste nastavaka na prezentsku osnovu. Prezentsku osnovu dobijamo kada od trećeg lica jednine oduzmemo nastavak.

Saobraćaj

Saobraćaj na cestama može se sastojati od pješaka, natovarenih ili jahaćih životinja, vozila, tramvaja, buseva i drugih vrsta prijevoza, bilo pojedinačno ili zajedno, koristeći javni način za svrhu putovanja. Saobraćajni zakoni su zakoni koji regulišu saobraćaj i vozila, dok su pravila na cesti i zakon i neformalna pravila koja su razvijena vremenom da olakšaju redni i vremenski tok saobraćaja.

Organizirani saobraćaj generalno ima dobro uspostavljene prioritete, trake, prvenstva prolaza, te kontrolu saobraćaja na raskrsnicama.

Saobraćaj je formalno organiziran u više nadležnosti, sa označenim trakama, raskrsnicama, razmjenama, saobraćajnim signalima, ili znakovima. Saobraćaj se često dijeli po tipu: teška motorna vozila (npr. automobil, kamion); ostala vozila (npr. moped, biciklo); i pješak. Različiti tipovi mogu dijeliti ograničenje brzine i služnosti, ili mogu biti odijeljeni. Neke nadležnosti mogu imati veoma detaljna i kompleksna pravila na cesti, dok se ostala više pouzdaju na vozačev zdrav razum i volju da sarađuje.

Organizacija obično proizvodi bolju kombinaciju putovanja sigurno i efikasno. Događaji koji ometaju tok i mogu uzrokovati da saobraćaj degenerira u neorganizirani nered uključuju: gradnja ceste, kolizije i krhotine u kolovozu. Na određenim gustim autoputevima, manji poremećaj može prerasti u fenomen poznat kao saobraćajni talas. Potpuni kolaps organizacije može rezultirati u saobraćajni zastoj i blokadu. Simulacije organiziranog saobraćaja često uključuju teoriju čekanja, stohastički proces i jednačine matematičke fizike primijenjene na saobraćajni tok.

Riječ traffic (bosanski: saobraćaj) originalno znači "razmjena" i dolazi od staroitalijanskog glagola trafficare i imenice traffico. Porijeklo italijanskih riječi je nejasno. Sugestije uključuju katalonski trafegar 'ocijediti', pretpostavljeni Vulgar Latinski glagol transfricare 'trljati preko', pretpostavljena Vulgar Latinska kombinacija od trans- i facere 'napravi ili uradi', arapski tafriq 'distribucija', i arapski taraffaqa, što može značiti 'tražiti profit'.

Streaming

Streaming (još poznat kao streaming media ili internet streaming) vrsta je multimedijskog sadržaja, odnosno tehnologija u kojoj korisnik istovremeno prima podatke i reproducira ih, za razliku od klasničnih metoda preuzimanja gdje korisnik mora čekati da se preuzimanje završi kako bi izvršio reprodukciju. Glagol "streaming" najčešće se upotrebljava za označavanje ovog načina dostavljanja multimedijskog sadržaja, a ne na multimedijski sadržaj koji se konzumira kao što su internetska televizija, veb-kastovi ili internetski radio. Baš zato je streaming ekvivalentan klasničnom radijskom i televizijskom načinu emitiranja.

Klient, odnosno korisnik, može početi reprodukciju prije nego što se cijeli multimedijski sadržaj preuzme. Najčešće korištenje streaming servisa je konzumiranje sadržaja uživo (mada se također može pružati video na zahtjev) putem internetskih servisa kao što su Netflix, Spotify ili Apple Music, gdje se sadržaj ne preuzima uživo dok se dešava, već iz kataloga postojećih multimedijskih sadržaja, s tim da se i dalje koristi tehnologija streaminga za pružanje usluge.

Termin live streaming upotrebljava se za označavanje bilo koga, bilo da je privatni korisnik ili kompanija, koji koriste neku vrstu izvornog medija (kao što su videokamera ili softver za snimanje ekrana), koder za digitalizaciju sadržaja, program koji podržava live streaming i dopuštava izbor izvornog medija (naprimjer, OBS Brodcaster) i stranicu ili mrežu koja dopušta korisnicima emitiranje sadržaja (naprimjer, za sadržaj koji isključivo ima veze sa igrama, može se koristiti servis Twitch.tv ili za live streaming uopšteno može se koristiti Ustream).

Tevhid

Tevhid (arapski: توحيد‎) je islamski izraz za monoteizam i znači jedinstvenost ili jednoća Allaha, tj. svjedočenje da nema drugog boga osim Allaha. Suprotno od tevhida je širk (arapski شرك), što znači podjela na arapskom, tj. idolopoklonstvo ili Politeizam u prenesenom značenju.

Da bi čovjek prema islamskom učenju bio monoteist (ar. muvahid), mora vjerovati u sljedeće odrednice:

a) vjerovanje u Allahov rububijjet, tj. u to da je On Gospodar, Stvoritelj, Vladar i Onj koji upravlja svim pitanjima Njegovih stvorenja.

b) Vjerovanje u Njegov uluhijjet, tj. u to da samo On istinski zaslužuje da bude obožavan i da je svako božanstvo mimo Njega lažno.

c) Vjerovanje u Njegova imena (Esma ul-husna) i svojstva (sifat), tj da On Uzvišeni ima lijepa imena i uzvišena svojstva u koja treba vjerovati u svijetlu učenja Kur’ana i sunneta, te da se nikom drugom ne pripisuju osobine Boga Uzvišenog

Transpozicija (šah)

Transpozicija u šahu je niz poteza koji rezultira pozicijom do koje se moglo doći drugim, češćim nizom poteza. Transpozicije su naročito česte u otvaranju, gdje se do date pozicije može doći različitim nizovima poteza. Igrači ponekad namjerno koriste transpoziciju kako bi izbjegli varijante koje im se ne sviđaju, namamili protivnika u nepoznatu teritoriju ili ga, jednostavno, zabrinuli.U šahu, glagol transponirati znači odvesti partiju u otvaranje drugačije od onog kojim je počela.

Turski jezik

Turski (turski: türkçe) pripada porodici turkijskih jezika. Turski se govori kao domaći jezik u Turskoj, Turskoj Republici Sjevernom Kipru, Bugarskoj, kao i među nekoliko miliona useljenika koji žive u Evropskoj Uniji. Broj domaćih govornika je neizvjestan, prvenstveno zbog pomanjkanja manjinskih jezičkih podataka iz Turske. Broj od 60 miliona koji se koristi u ovom članku pretpostavlja da je turski maternji jezik nekih 80% turskog življa, dok kurdski zauzima većinu preostalog broja. (Lingvističke manjine u Turskoj su međutim dvojezične i govore turski.)

Postoji veliki stepen međusobne razumljivosti između turskog i drugih ouških jezika, poput azerbejdžanskog, turkmenskog i kaškajskog. Ako bi se ovi pribrojili "turskom," broj domaćih govornika bi bio 100 miliona, dok bi ukupan broj, uključujući govornike drugog jezika, bio 250 miliona.

Uskrs

Uskrs ili Vaskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan. Njime kršćani slave jednu od centralnih dogmi vjere, Isusovo uskrsnuće.

Na području bivše Jugoslavije, Uskrs je naziv za ovaj blagdan kod rimokatolika, dok ga pravoslavni vjernici nazivaju Vaskrs.

Uskrs pada u nedjelju, međutim blagdan traje duže, jer pripreme i obilježavanje Uskrsa počinju još u četvrtak uvečer večernjom misom. Pripreme za Uskrs i u zapadnom i u istočnom kršćanstvu počinju korizmom. Nakon završetka korizme dolazi Cvjetnica (Velika sedmica), koja uključuje Veliki četvrtak, petak i subotu prije uskršnje nedelje, što čini sveto trodnevlje. Prema kršćanskom vjerovanju Isus Krist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a u nedjelju je uskrsnuo. Na Veliki četvrtak nema dnevnih misa, nego jedna večernja misa. Ta večernja misa u četvrtak vuče korijenje još od jevrejskog načina računanja praznika, kod kojih su se veliki blagdani počinjali slaviti večer ranije. Potom slijedi Veliki petak, a onda Velika subota koja prolazi u šutnji crkve, da bi uvečer uslijedilo Uskršnje bdijenje.

Simbol Uskrsa je jaje, koje predstavlja rađanje.

Velški jezik

Velški jezik (velški: Cymraeg ili y Gymraeg) je jedan od keltskih jezika, koji zajedno sa bretonskim i kornijskim pripada britanskoj podgrupi ovih jezika. Njime govori oko 611.000 ljudi u Velsu i oko 130.000 u Engleskoj. Postoji i 5.000 govornika velškog u velškoj emigrantskoj koloniji u dolini Čubut (Patagonija). Velški je keltski jezik koji je danas najviše u upotrebi.

U Velsu je, pored engleskog, velški zvanični jezik i jezik školstva. Postoje dva dijalekta ovog jezika, sjeverni i južni.

Za velški jezik su karakteristični takozvani „konjugovani prijedlozi“, t.j. prijedlozi spojeni sa ličnim zamjenicama koje su im objekat. Velške imenice mogu biti muškog ili ženskog roda, ali se ne mijenjaju po padežima. Postoji samo određeni član. Prvi suglasnik u riječima se mijenja zavisno od gramatičkog konteksta (ova pojava se naziva mutacija). Različiti sufiksi se koriste da označe jedninu i množinu. U govornom velškom konjugacija se vrši upotrebom pomoćnog glagola, dok se u pisanom jeziku mijenja (konjuguje) osnovni glagol.

Za razliku od bretonskog jezika, velški jezik je i dalje vitalan. Velikom broju dijece velški je maternji jezik, a jezik se koristi i u svim oblastima svakodnevog života. U pojedinim krajevima Velsa, npr. na sjeveru, procenat govornika velškog je do 70%. Tokom posljednje decenije broj govornika je u porastu.

Po podacima iz 2001, velški dobro govori 21 % stanovnika Velsa. Dalje, 7 % stanovništva se služi ovim jezikom. Preostalih 71 % Velšana ne razumije velški jezik. Govornici velškog pretežno žive u seoskim sredinama, dok su oni koji koriste samo engleski jezik skoncentrisani u gradovima.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.