Ekvador

Republika Ekvador, službeno Republika Ekvador je suverena država u sjevernom dijelu Južne Amerike. Graniči sa Kolumbijom na sjeveru i Peruom na jugu dok na zapadu izlazi na Tihi okean.

Glavni grad je Quito, dok je najveći grad Guayaquil. U Ekvadoru živi nešto više od 15 miliona stanovnika.

Republika Ekvador
República del Ecuador
Zastava Grb
Zastava Grb
Himna"Salve, Oh Patria"

Položaj Ekvadora na karti
Položaj Ekvadora
Službeni jezik španski
Državno uređenje Unitarna, predsjednička ustavna republika
 -  Predsjednik Lenin Moreno
Nezavisnost od Španije, 24. maj 1822. 
Površina
 -  Ukupno 283.560 km2 (75.)
 -  Vode (%) 8.8
Stanovništvo
 -  Ukupno 14.483.499 (2010) (64.)
 -  Gustoća stanovništva 58,95/km2 
Valuta američki dolar
Vremenska zona UTC -5
Internetska domena .ec
Pozivni broj +593

Historija

Na području današnjeg Ekvadora od davnih vremena živjele su razne staroameričke kulture. Međutim, njih su pokorile Inke u 15. vijeku i tako je do dolaska Evropljana Ekvador bio dio carstva Inka. Španija je osvojila to područje 1534. i tako se moderni Ekvador prvo pojavio u historiji kao španska kolonija.

Godine 1822. Ekvador stječe nezavisnost od Španije i postaje dio Velike Kolumbije. Ipak, ta "superdržava" uskoro se raspada na tri države (1830), a jedna od njih je Ekvador.

19. vijek u historiji Ekvadora poznat je po slabosti i nestabilnosti države. Krajem 19. vijeka Ekvadorom vladaju strogo katolički predsjednici sve do liberalne pobune Eloya Alfara 1895.

Između 1904. i 1942. Ekvador gubi dosta teritorije u raznim ratovima sa susjedima. Najveći i najvažniji jest rat s Peruom 1941, koji nije riješen do 1999. Godinu kasnije nastala je kriza u vladi Ekvadora i tadašnji potpredsjednik Gustavo Noboa postaje novi predsjednik nakon pobune ekvadorskih Indijanaca.

Vlada

Predsjednik, potpredsjednik i članovi Kongresa nakon izbora rade 4 godine. U Ekvadoru postoji 15 ministarstva. Vođe regija i gradonačelnici direktno se biraju po volji stanovništva. Sudije u Narodnom sudu biraju se u Kongresu i rade doživotno.

Od 2007. predsjednik Ekvadora je Rafael Correa. Danas je politička situacija u Ekvadoru relativno sigurna i stabilna. Od 1996. i tadašnjih izbora ekvadorski Indijanci sve više učestvuju u politici (prije 1996. Indijanci namjerno nisu učestvovali).

Političke podjele

Ekvador je podijeljen na 24 provincije (u zagradama su njihovi glavni gradovi):

Azuay (Cuenca) | Bolívar (Guaranda) | Cañar (Azogues) | Carchi (Tulcán) | Chimborazo (Riobamba) | Cotopaxi (Latacunga) | El Oro (Machala) | Esmeraldas (Esmeraldas) | Galápagos (Puerto Baquerizo Moreno) | Guayas (Guayaquil) | Imbabura (Ibarra) | Loja (Loja) | Los Ríos (Babahoyo) | Manabí (Portoviejo) | Morona-Santiago (Macas) | Napo (Tena) | Orellana (Puerto Francisco de Orellana) | Pastaza (Puyo) | Pichincha (Quito) | Santa Elena (Santa Elena) | Santo Domingo de los Tsáchilas (Santo Domingo de los Colorados) | Sucumbíos (Nueva Loja) | Tungurahua (Ambato) | Zamora-Chinchipe (Zamora)

Geografija

Mapa Ekvadora

Ekvador se nalazi u zapadnoj Južnoj Americi, između Perua i Kolumbije. Ukupna površina Ekvadora je 283.560 km2, od čega je 276.840 km2 kopno, a 6.720 km2 voda. Čuvena Galapagoska ostrva također su dio Ekvadora.

Ekvador ima obalu na Tihom okeanu koja je duga 2.237 km. S Kolumbijom graniči 590 km, a s Peruom 1.420 km. Neaktivni vulkan Chimborazo najviša je planina u Ekvadoru s visinom od 6.267 m, a dio je Anda. Cotopaxi, najviši aktivni vulkan na svijetu, također se nalazi u Ekvadoru.

Ekvador se dijeli na 4 područja: Galapagoska ostrva, La Costa, La Sierra i El Oriente. La Costa na španskom jeziku znači "obala" i nalazi se u zapadnom Ekvadoru. La Sierra je centralni Ekvador, poznat po planinama, dok je El Oriente istočni dio zemlje, gdje se nalazi amazonska prašuma.

Privreda

Nafta, koje ima dosta u Ekvadoru, bila je centar ekvadorske ekonomije u 20. vijeku. Proizvodi kao banane i šećer također su važni. 2000. godine valuta Ekvadora postaje američki dolar s nadom da bi se smanjila tadašnja ekonomska kriza. Otad ekvadorska ekonomija napreduje, ali sporo. Problemi s ekonomijom imali su veliki utjecaj na ekvadorsku politiku u prethodnih nekoliko godina.

Stanovništvo

U Ekvadoru živi oko 14,5 miliona stanovnika (prema popisu iz 2010). Najveća etnička grupa su mestici (mješanci bijelaca i Indijanaca) koji čine 65% od stanovništva. Indijanci slijede sa 25%, a poslije njih su bijelci sa 7%. 2003. godine čak 35% stanovništva bilo je mlađe od 14 godina. 92,5% Ekvadoraca znaju čitati i pisati.

Kultura

Kao mnoge druge južnoameričke zemlje, kultura Ekvadora je kombinacija španske kulture i kulture Indijanaca. Na kulturu Ekvadora utjecala je i kultura afričkih robova. 67% stanovnika su katolici.[1] Najpoznatiji dio ekvadorske kulture jest ekvadorska muzika, ali Ekvador je imao i nekoliko čuvenih pisaca i umjetnika.

Reference

  1. ^ http://www.sek.net/Biblioteca/DecrecimientoCreyentes.pdf

Vanjski linkovi

.ec

.ec je najviši Internet domen za Ekvador. Kompanija NICEC je zadužena za ovu domenu.

Copa América 1991.

Copa América 1991. je bilo 35. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Prvenstvo se odigralo u Čileu od 6. do 21. jula 1991. godine. Na turniru su učestvovale sve članice CONMEBOL-a. Na kraju šampionata Argentina je 13. put u svojoj historiji osvojila šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojio Brazil a treće Čile. Gabriel Batistuta, reprezentativac Argentine je bio najbolji strijelac prvenstva sa šest postignutih golova.

Copa América 1993.

Copa América 1993. je bilo 36. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Prvenstvo se odigralo u Ekvadoru od 15. juna do 4. jula 1993. godine. Prvi put u historiji Copa Américe na turniru su učestvovale dvije ekipe koje nisu članice CONMEBOL-a. Meksiko i Sjedinjene Američke Države, članice CONCACAF-a su pozvani na učestvovanje na šampionatu. Na kraju prvenstva Argentina je 14. put u svojoj historiji osvojila šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojio Meksiko a treće Kolumbija. José Luis Dolgetta, reprezentativac Venecuele je bio najbolji strijelac prvenstva sa četiri postignuta gola.

Copa América 1997.

Copa América 1997. je bilo 38. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Prvenstvo se odigralo u Boliviji od 11. do 29. juna 1997. godine. Na turniru je učestvovalo 12 ekipa od koji su dvije ekipe bile koje nisu članice CONMEBOL-a: Meksiko i Kostarika. Na kraju prvenstva Brazil je peti put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojila Bolivija a treće Meksiko. Luis Hernández je bio najbolji strijelac prvenstva sa šest postignutih golova.

Ekvador na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017.

Ekvador na Svjetskom prvenstvu u atletici 2017. u Londonu od 4. do 13. augusta 2017. predstavljalo je 16 sportista u osam disciplina.

Južna Amerika

Južna Amerika je jedan od 7 zemljinih kontinenata. Nalazi se na zapadnoj hemisferi i skoro cijelim dijelom pripada južnoj zemljinoj polulopti. Ponekad se smatra kao podkontinent Amerike, termin koji koriste nacije španskog govornog područja i u glavnom se koristi u Južnoj Americi.

Okružena je Tihim okeanom na zapadu, Atlantskim okeanom na istoku, Sjevernom Amerikom i Karipskim morem na sjeverozapadu. Sastoji se od 12 suverene države: Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Paragvaj, Peru, Surinam, Urugvaj i Venecuela i dva nesuverena područja – Francuska Gvajana (francuska prekomorska teritorija) i Folklandska ostrva, britanska prekomorska teritorija sa kojom je Ujedinjeno Kraljevstvo u sporu sa Argentinom. Osim toga, holandska ABC ostrva Trinidad i Tobago se također mogu smatrati dijelom ovog kontinenta.

Zauzima površinu od 17.840.000 km2 i po tome kriteriju četvrti je kontinent. Prema procjeni iz 2005. godine, u Južnoj Americi je živjelo 371.090.000 stanovnika i peti je najmnogoljudniji kontinent poslije Azije, Afrike, Evrope i Sjeverne Amerike. Brazil je najveća država a ujedno i najmnogoljudnija sa više od polovine ukupnog stanovništva kontinenta. Nakon Brazil najviše stanovnika naseljava Kolumbiju, Argentinu, Venecuelu i Peru.Većina stanovništva živi u blizini zapadne ili istočne obale kontinenta dok su unutrašnjost i krajnji jug rijetko naseljeni. Geografijom zapadnog dijela kontinenta dominiraju Andi, planinski lanac mlađe geološke starosti. Nasuprot tome, istočni dio se sastoji od brdsko planinskih područja i velikih nizina ispresjecanih rijekama Amazon, Orinoco i Paraná.

Veći dio kontinenta leži u tropskom području.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1939.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1939. je bilo 15. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Turnir je odigran u Peruu od 15. januara do 12. februara 1939. godine. Na prvenstvu je učestvovalo pet ekipa. Peru je prvi put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojio Urugvaj a treće Paragvaj. Teodoro Fernández, reprezentativac Perua je bio najbolji strijelac prvenstva sa sedam postignutih golova.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1941.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1941. je bilo 16. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Turnir je odigran u Čileu od 2. februara do 4. marta 1941. godine. Na prvenstvu je učestvovalo pet ekipa. Argentina je šesti put u svojoj historiji osvojila šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojio Urugvaj a treće Čile. Juan Marvezzi, reprezentativac Argentine je bio najbolji strijelac prvenstva sa pet postignutih golova.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1942.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1942. je bilo 17. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Turnir je odigran u Urugvaju od 10. januara do 7. februara 1942. godine. Na prvenstvu je učestvovalo sedam ekipa. Urugvaj je osmi put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojila Argentina a treće Brazil. Herminio Masantonio i José Manuel Moreno, reprezentativci Argentine su bili najbolji strijelci prvenstva sa sedam postignutih golova.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1945.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1945. je bilo 18. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Turnir je odigran u Čileu od 14. januara do 28. februara 1945. godine. Na prvenstvu je učestvovalo sedam ekipa. Argentina je sedmi put u svojoj historiji osvojila šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojio Brazil a treće Čile. Norberto Doroteo Méndez i Heleno de Freitas su bili najbolji strijelci prvenstva sa šest postignutih golova.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1947.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1947. je bilo 20. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Turnir je odigran u Ekvadoru od 30. novembra do 31. decembra 1947. godine. Na prvenstvu je učestvovalo osam ekipa. Argentina je deveti put u svojoj historiji osvojila šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojio Paragvaj a treće Urugvaj. Nicolás Falero, reprezentativac Urugvaja je bio najbolji strijelac prvenstva sa osam postignutih golova.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1949.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1949. je bilo 21. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Turnir je odigran u Brazilu od 3. aprila do 11. maja 1949. godine. Na prvenstvu je učestvovalo osam ekipa. Brazil je treći put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojio Paragvaj a treće Peru. Jair Rosa Pinto, reprezentativac Brazila je bio najbolji strijelac prvenstva sa devet postignutih golova.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1953.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1953. je bilo 22. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Turnir je odigran u Peruu od 22. februara do 1. aprila 1953. godine. Na prvenstvu je učestvovalo sedam ekipa. Paragvaj je prvi put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojio Brazil a treće Urugvaj. Francisco Molina, reprezentativac Čilea je bio najbolji strijelac prvenstva sa sedam postignutih golova.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1955.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1955. je bilo 23. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Turnir je odigran u Čileu od 27. februara do 30. marta 1955. godine. Na prvenstvu je učestvovalo šest ekipa. Argentina je 10. put u svojoj historiji osvojila šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojio Čile a treće Peru. Rodolfo Micheli, reprezentativac Argentine je bio najbolji strijelac prvenstva sa osam postignutih golova.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1957.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1957. je bilo 25. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Turnir je odigran u Peruu od 7. marta do 6. aprila 1957. godine. Na prvenstvu je učestvovalo sedam ekipa. Argentina je 11. put u svojoj historiji osvojila šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojio Brazil a treće Urugvaj. Humberto Maschio i Javier Ambrois su bili najbolji strijelci prvenstva sa devet postignutih golova.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1959 (Ekvador)

Južnoameričko prvenstvo u nogometu (Ekvador) 1959. je bilo 27. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Turnir je odigran u Ekvadoru od 5. do 25. decembra 1959. godine. Na prvenstvu je učestvovalo pet ekipa. Urugvaj je 10. put u svojoj historiji osvojio šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojila Argentina a treće Brazil. José Sanfilippo, reprezentativac Argentine je bio najbolji strijelac prvenstva sa šest postignutih golova.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1963.

Južnoameričko prvenstvo u nogometu 1963. je bilo 28. kontinentalno nogometno takmičenje Južne Amerike. Turnir je odigran u Boliviji od 10. do 31. marta 1963. godine. Na prvenstvu je učestvovalo sedam ekipa. Bolivija je prvi put u svojoj historiji osvojila šampionsku titulu. Drugo mjesto je osvojio Paragvaj a treće Argentina. Carlos Alberto Raffo, reprezentativac Ekvadora je bio najbolji strijelac prvenstva sa šest postignutih golova.

Nogometna reprezentacija Ekvadora

Nogometna reprezentacija Ekvadora predstavlja Ekvador na međunarodnim nogometnim takmičenjima i pod kontrolom je nogometnog saveza Ekvadora (Federación Ecuatoriana de Fútbol - FEF).

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2014. jeste nogometni turnir u organizaciji FIFA-e, koji se odigrao od 12. juna do 13. jula 2014. u Brazilu. Prvak svijeta je postala reprezentacija Njemačke, pobijedivši Argentinu rezultatom 1-0. Ovo je prvi naslov Njemačkoj nakon ujedinjenja 1990. godine.

Ovo je bilo drugi put da ta zemlja bude domaćin takmičenja, jer je to prvi put bila 1950. Brazil je postao peta država sa dvostrukim domaćinstvom prvenstva nakon Meksika, Italije, Francuske i Njemačke.

To je bilo prvo svjetsko prvenstvo u Južnoj Americi nakon onog iz 1978. u Argentini i drugo uzastopno prvenstvo održano na južnoj hemisferi.

17 gradova iskazalo je interes da budu izabrani kao domaćini prvenstva: São Paulo, Rio de Janeiro, Belo Horizonte, Porto Alegre, Brasília, Belém, Campo Grande, Cuiabá, Curitiba, Florianópolis, Fortaleza, Goiânia, Manaus, Natal, Recife/Olinda (jedan stadion će koristiti oba grada), Rio Branco i Salvador. Maceió je odustao.

U skladu s FIFA-inom praksom, samo jedan grad može koristiti 2 stadiona, a broj gradova domaćina ograničen je na između 8 i 10. Brazilska konfederacija tražila je odobrenje da najbolje nogometaše svijeta ugosti u 12 gradova. 26. decembra 2008. FIFA je dala zeleno svjetlo za plan za 12 gradova domaćina.

Gradovi su odabrani 31. maja 2009. Odbijeni su Belém, Campo Grande, Florianópolis, Goiânia i Rio Branco.

Suverene
države
Zavisne
teritorije
Članice

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.