Dijamant

Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljika. Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Zbog toga se koristi za rezanje, brušenje i poliranje drugih mekših materijala - upotreba u industrijske svrhe. Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10. Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija se brilijant koji se koristi kao ukras. Poliranje se izvodi dijamantskom prašinom. Pošto se zna da nastaje u atmosferi gdje vladaju veliki pritisak i temperatura, danas je usavršena proizvodnja umjetnih dijamanata koji se koriste isključivo u industrijske svrhe.


Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Dijamant ima najveću temperaturu topljenja (3820 K ili 3547 °C), toplotnu vodljivost i najnižu molarnu entropiju (2,4 J mol-1 K-1) od bilo kojeg elemeta. Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10.

Pri atmosferskom pritisku i sobnoj temperaturi, dijamant je termodinamički nestabilan, te se konvertira u grafit, ali ta konverzija je toliko spora da se dijamant smatra kinetički stabilnom supstancom. Grafit i dijamant su u ravnoteži pri 300 K na oko 15000 atmosfera.

Dijamant se, zbog svoje tvrdoće, koristi kao alat za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje.

Kopa se u rudnicima i najveći svjetski proizvođači dijamanata su Rusija i Južnoafrička Republika.

Dijamant
Brillanten
Dijamant
Općenito
Kategorija Minerali samorodnih elemenata
Hemijska formula C
Identifikacija
Molekularna težina 12,01 g/mol
Boja Tipično žuta, smeđa ili siva do bezbojne. Rijeđe plava, zelena, crna, mutno bijela, ružičasta, ljubičasta, narandžasta i crvena
Kristalni habitus Oktaedarski
Kristalni sistem Kubični
Kalavost 111 savršena
Tvrdoća 10
Indeks prelamanja 2,4175–2,4178
Ogreb bijel
Gustoća 3,5-3,53 g/cm3

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Alotropske modifikacije

Alotropske modifikacije (koristi se i pojam alotropija) su dva ili više oblika istog hemijskog elementa koja se međusobno razlikuju po načinu međusobnog vezivanja atoma. Zbog različitih hemijskih veza, alotropi imaju različita fizikalna i hemijska svojstva.

Grafit i dijamant su alotropske modifikacije ugljika.

Grafit je crn, mekan i vodič električne struje.

Dijamant je proziran, tvrd i ne provodi električnu struju (izolator).

Također kao alotropske modifikacije ugljika postoje: lonsdaleit, fulereni, amorfni ugljik, ugljična nanocijev i grafen.

Kisik i ozon su alotropi istog hemijskog elementa. Molekula kisika sadržava dva, a ozona tri atoma kisika. Zato običan kisik i ozon imaju različita fizikalna i hemijska svojstva.

Benin

Republika Benin je država u zapadnoj Africi, do 1975. zvana Dahomey. Na jugu izlazi na Beninski zaljev, dio većeg Gvinejskog zaljeva i Atlantskog okeana. Na zapadu graniči s Togom, na sjeveru s Burkinom Faso i Nigerom te na istoku s Nigerijom. Glavni grad je Porto Novo (160 000 stanovnika).

Edin Džeko

Edin Džeko bosanskohercegovački je nogometaš i član bosanskohercegovačke reprezentacije. Trenutno nastupa za italijansku Romu na poziciji napadača. Poznat je i po nadimku "Bosanski dijamant".

Fuleren

Fuleren je bilo koja molekula sastavljena samo od ugljika, u obliku šuplje sfere, elipsoida ili cijevi. Loptasti fulereni se također nazivaju "buckyballs", a cilindrični fulereni se zovu nanocijevi ili "buckytubes". Fulereni su slični po strukturi grafitu, koji je sastavljen od naslaganih slojeva grafena, koji se sastoje od šestougaonih prstenova; ali, oni nekad mogu sadržavati petougaone (ili ponekad sedmougaone) prstenove.

Prvi fuleren, "buckminsterfullerene" C60, su 1985. otkrili: Harold Kroto, James Heath, Sean O'Brien, Robert Curl i Richard Smalley sa Rice Univerziteta. Ovo ime je omaž za Richard Buckminster Fuller-a, čija geodetska kupola oblikom podsjeća. Fulereni su od tada otkriveni i u prirodi.

Otkriće fulerena je značajno povećalo broj poznatih ugljikovih alotropa, koji su, do tada, bili ograničeni na grafit, dijamant, i amorfni ugljik, kao što su čađ i ugalj. Buckylopte (Buckyballs) i buckycijevi su bili predmet brojnih istraživanja, kako zbog njihove jedinstvene hemije, tako i radi njihovih tehnoloških aplikacija, posebno u nauci o materijalima, elektronici, i nanotehnologiji.

Grb Surinama

Grb Surinama usvojen je 25. novembra 1975, danom stjecanja nezavisnosti. Sastoji se od štita čija lijeva strana simbolizira prošlost (brod koji dovodi robove iz Afrike), a desna strana sadašnjost (kraljevska palma, simbol čovjeka). U sredini štita je zeleni dijamant sa žutom zvijezdom. Oko štita stoje dva domoroca koji pridržavaju štit, a ispod štita je traka s motom "Justitia, Pietas, Fides" (Pravda, pobožnost, odanost).

Kalavost (kristal)

Kalavost u mineralogiji podrazumijeva sistem ravnina po kojima bi se mineral mogao lahko razdvojiti, a nastaje kako rezultat slabijih međusobnih hemijskih veza atoma između tih ravnina tj. ploha. Na mineralu, kalavost je vidljiva kao sistem paralelnih linija preko plohe minerala. Neki minerali nemaju kalavost (npr. dijamant), neki imaju jedan sistem (npr. biotit), a neki i više sistema kalavosti (npr. andaluzit). Kalavost može biti: savršena, nesavršena, dobra, jasna, nejasna i slaba.

Leonardo DiCaprio

Leonardo Wilhelm DiCaprio (/dᵻˈkæpri.oʊ/; rođen 11. novembra 1974) jeste američki glumac i filmski producent. DiCaprio je počeo karijeru pojavljujući se u televizijskim reklamama, nakon kojih je imao manje uloge u televizijskim serijama poput sapunice Santa Barbara i sitkoma Growing Pains početkom 1990ih. Svoju filmsku karijeru počeo je ulogom Josha u filmu Critters 3 nakon čega je glumio u filmskoj adaptaciji This Boy's Life (1993) zajedno sa De Nirom. Dobio je pozitivne kritike za sporednu ulogu u drami What's Eating Gilbert Grape (1993), a javno priznanje sa glavnim ulogama u drami The Basketball Diaries (1995) i romatičnoj drami Romeo + Julija (1996). Slavu mu je donijela epska romansa u režiji James Camerona Titanic (1997), koji je dobio i nagradu "Zlatni globus" za najbolji film u kategoriji drama, dok je DiCaprio za tu ulogu nominiran za najboljeg glumca u istoj kategoriji, ali nije osvojio nagradu. Titanic je također postao i film sa najvećom zaradom u historiji do tada.

Od početka 2000ih, DiCaprio je mnogo puta hvaljen i nagrađivan za svoj rad u brojnim filmskim ostvarenjima. Njegovi filmovi nakon Titanica bili su Čovjek sa željeznom maskom 1998., biografska kriminalistička drama Uhvati me ako možeš 2002. godine te epska historijska drama Bande New Yorka 2002. koja je također označila i njegovu prvu od mnogobrojnih kasnijih saradnji sa režiserom Martinom Scorsesem. Osim ovih, DiCaprio je bio zapažen i u ulogama u političkom ratnom trileru Krvavi dijamant 2006, kriminalističkoj drami Pokojni 2006, špijunskom trileru Body of Lies (2008), drami Revolucionarni put 2008, psihološkom trileru Otok Shutter (2010), naučno-fantastičnom trileru Inception 2010, biografskom filmu J. Edgar 2011. i mnogim drugim.

Mineral

Mineral je prirodni homogeni kristal, nastao kao rezultat geoloških procesa, sa definisanim hemijskim sastavom, koji ne mora biti stalan. Minerali su osnovna komponenta od koje su izgrađene stijene čvrste Zemljine kore. Pojam mineral se ne odnosi samo na hemijski sastav, već i na strukturu minerala. Dva minerala mogu imati isti hemijski sastav, a različitu kristalnu strukturu. Pravilna unutrašnja građa uvjetuje i pravilnu vanjsku građu minerala. Prema hemijskom sastavu, minerali mogu biti čisti elementi (nazivaju se samorodni elementi), jednostavne soli, složeni silikati, itd. Nauka koja se bavi proučavanjem minerala se naziva mineralogija.

Mohsova skala tvrdoće

Mohsova skala tvrdoće je empirijska skala prema kojoj se tvrdoća čvrstih supstanci određuje u poređenju sa 10 referentnih minerala, rangiranih od 1 do 10 na sljedeći način:

Talk (1)

Gips (2)

Kalcit (3)

Fluorit (4)

Apatit (5)

Ortoklas (6)

Kvarc (7)

Topaz (8)

Korund (9)

Dijamant (10)Skalu je 1812. godine smislio njemački istraživač minerala Friedrich Mohs.

Organska hemija

Organska hemija je grana hemije koji proučava hemijske spojeve zasnovane na hemijskom elementu ugljiku, uz izuzetak nekoliko neorganskih spojeva ugljika i oblika čistog elementarnog ugljika (grafit, dijamant i drugi).

Velike mogućnosti spajanja atoma ugljika daju mu sposobnost građenja velikog broja različitih spojeva sa drugim elementima. Dok mnogi neorganski spojevi ne mijenjaju se pod uticajima temperature i katalitičkih reagensa, organske reakcije se vrlo često odvijaju pri normalnoj temperaturi (sobnoj, oko 20°C) ili neznatno povišenoj temperaturi sa katalitičkim količinama reagensa. Nastanak brojnih prirodnih materija (biljnih, životinjskih pigmenata, šećera, masti, nukleinskih kiselina) kao i svih poznatih živih bića, zasnovan je na mogućnostima atoma ugljika da se veže sa drugim atomima.

Organske molekule često sadrže, osim ugljika, i druge hemijske elemente poput kisika, vodika, dušika, halogene elemente i druge. Hemijska struktura i funkcionalne grupe su osnova raznolikosti svake pojedinačne molekule.

U svojim radovima Georg Ernst Stahl je napisao da je hemija nauka analize i sinteze supstanci. U organskoj analitici prvo se kreće od smjese supstanci iz koje se moraju fizički odvojiti i karakterizirati pojedine supstance (odrediti im fizičke osobine poput tačke topljenja, tačke ključanja, indeksa prelamanja i slično). Nakon toga proučava se i određuje elementarni sastav neke supstance (elementarna analiza, molekulska masa, funkcionalne grupe, NMR, IR i UV spektroskopija i sl.), te se kod manje složenih spojeva može sa sigurnošću opisati struktura analiziranog organskog spoja.

U području sinteze, organski hemičari istražuju uticaj reagensa (kiselina, baza, organskih i neorganskih spojeva) na organske spojeve i supstance, kako bi odredili i otkrili zakonitosti kako hemijski reagensi djeluju na određene funkcionalne grupe. Pomoću stečenih znanja o brojnim pravilnostima i zakonitostima, organski hemičari mogu provesti određenu pojedinačnu sintezu organskih spojeva (naprimjer šećera, peptida, prirodnih boja ili vitamina), a mogu i sintetizirati određene organske spojeve koji ne postoje u prirodi (vještački materijali, ionski izmjenjivači, lijekovi, sredstva za zaštitu biljaka, vještačka vlakna za modnu industriju i slično) što često značajno utiče na dobrobit cjelokupnog društva i civilizacije.

Razvoj organske hemije u posljednjih 150 godina je imao značajan uticaj na ljudsko zdravlje, ishranu, odjevanje kao i za razvoj brojnih dostupnih konzumnih proizvoda i roba.

Paradoks dijamant-voda

Paradoks dijamant-voda ili Paradoks vrijednosti je pojam u mikroekonomiji i vezuje se za graničnu vrijednost nekog dostupnog dobra. Paradoks vrijednosti je prvi postavio Adam Smith, u kojoj postavlja suštinsko pitanje: kako je moguće da dobra neophodna za čovjekov opstanak, kao što su voda ili zrak, imaju veoma nisku cijenu, dok druga poput dijamanata ili zlata imaju veoma visoku, iako nisu neophodna za opstanak. Ključna razlika između cijene vode i dijamanata je u razlici između ukupne korisnosti i granične korisnosti, kojom su određena ova dobra. Naime, obzirom da su dijamanti rijetki, a troškovi njegova vađenja veliki, relativna poželjnost njegove zadnje jedinice je velika, te samim time i cijena dijamanata.

Nasuprot tome, vode ima u izobilju, te je njena granična korisnost, a samim time i cijena, mala.

Razlika između ukupne i granične korisnosti za potrošača se naziva potrošačeva dobit ili potrošačev višak. On nastaje zato što potrošač plaća istu cijenu za svaku jedinicu kupljenog dobra, iako je ta cijena zapravo odraz vrijednosti posljednje kupljene jedinice.

Nedovršeni članak Paradoks dijamant-voda koji govori o ekonomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Poirot istražuje

Poirot istražuje (izdat 1924.) je zbirka od 11 kratkih kriminalističkih priča Agathe Chrstie sa Hercule Poirot u glavnoj ulozi.

Samorodni elementi

Samorodni elementi su minerali koji su po hemijskom sastavu čisti hemijski element, npr. zlato, sumpor, dijamant (ugljik), itd. Prema klasifikaciji J. D. Dana i H. Strunza tretiraju se kao zasebna klasa. Kao samorodni elementi u prirodi dolaze: bakar, srebro, zlato, platinski metali, antimon, arsen, željezo, živa, selen, telur, sumpor, ugljik i aluminij.

Sijera Leone

Sijera Leone jest suverena država u Zapadnoj Africi. Zauzima površinu od 71.740 km2 a prema popisu iz 2015. godine u državi je živjelo 7.075.641 stanpvnika. Graniči sa Gvinejom na sjeveru, Liberijom na jugoistoku dok na jugozapadu izlazi na Atlantski okean

U Sijera Leoneu ja zastupljena tropska klima sa raznovrsnim predjelima, od savana do kišnih šuma. Ustavna je republika sa direktno izabranim predsjednikom i jednodomnim parlamentom.

Država je administrativno podijeljena na 4 provincije: Sjeverna, Istočna, Južna i Zapadna a koje se dalje dijele na 16 distrikta. Svaki distrikt ima svoju, direktnim izborom izabranu lokalnu samoupravu. Sa 1.050.301 stanovnikom, Freetown je glavni i najveći grad Sijera Leonea. Nalazi se u Zapadnoj provinciji i ekonomski je centar države. Drugi najveći grad u državi je Bo.

Sijera Leone je postala nezavisna od Ujedinjenog Kraljevstva 27. aprila 1961. godine, na čelu sa Sir Milton Margaijem. Sadašnji ustav Sijera Leone usvojen je 1991. godine, iako je nekoliko puta mijenjan. Od nezavisnosti do danas, političkom scenom Sijera Leonea dominiraju dvije glavne političke partije: Narodna stranka Sijera Leonea (SLPP) i Svenarodni kongres (APC), iako je od sticanja nezavisnosti vojska Sijera Leonea šest puta preuzimala vlast putem državnog udara. Posljednji takav slučaj desio se 1997. i trajao do 1998. godine.

Sijera Leone je u periodu između 1991. i 2002. prošla kroz građanski rat koji je razorio i uništio zemlju. Posljedice rata su bile strahovite, više od 50.000 ljudi mrtvih, većina uništene infrastrukture zemlje i preko dva miliona stanovnika Sijera Leonea raseljenih kao izbjeglice u susjednim državama. U januaru 2002. godine, tadašnji predsjednik Sijera Leonea Ahmad Tejan Kabbah, uz pomoć britanske vlade, ECOWAS-a i Ujedinjenih nacija ispunio je predizborno obećanje vezano za okončanje građanskog rata. U novije vrijeme, epidemija ebole iz 2014. preopteretila je slabu zdravstvenu infrastrukturu, što je dovelo do brojnijih smrtnih slučajeva od medicinske zanemarenosti nego usljed samog ebole. Nastala je humanitarna kriza koja je snažno uticala na ekonomski rast.

Država ima izuzetno nizak životni vijek u odnosu na druge zemlje sa prosječnim životnim vijekom koji iznosi samo 57,8 godina.

Sjaj (mineralogija)

Sjaj u mineralogiji predstavlja način na koji površina minerala reaguje na svjetlost. Ona zavisi od indeksa prelamanja svjetlosti, na osnovu koga se razlikuju tri osnovne kategorije: nemetalni sjaj (n < 2,5), polumetalni sjaj (2,5 < n < 3,5) i metalni sjaj (n > 3,5). Ostale kategorije su:

metalni sjaj - jako reflektivan kao kod metala, npr. galenita

polumetalni sjaj - malo manje metalan, kao što ga ima npr. magnetit

dijamantan sjaj - izrazito blještav, pr. dijamant

staklast sjaj - sjaj slomljenog stakla, nrp. kvarc

biserni sjaj - nježan odsjaj kod uslojenih minerala, npr. talk

svilenkast sjaj - nježni sjaj vlaknastih minerala, npr. gips

voštan sjaj - npr. kod ortoklasa

smolast sjaj

mastan sjaj - npr. kod sumpora

mutan sjaj

zemljast sjaj - npr. bubrežasti varijetet hematita

Srebro

Srebro (latinski: argentum) jeste hemijski element sa hemijskim simbolom Ag i atomskim brojem 47. Ubraja se u prelazne metale, u periodnom sistemu elemenata nalazi se u 5. periodi i prvoj sporednoj grupi (grupa 11) odnosno grupi bakra. Simbol elementa se izvodi iz latinske riječi argentum - srebro. Ubraja se u plemenite metale.

Ono je mehki, duktilni teški metal, vrlo lahko se oblikuje i ima najvišu specifičnu električnu provodljivost među svim hemijskim elementima kao i najvišu toplotnu provodljivost među svim metalima. Samo helij u obliku supratekućine, nemetalne kristalne forme ugljika (dijamant, grafen, grafenu slični grafit, ugljične nanocijevi) i bor-nitridi imaju bolju toplotnu provodljivost.

Toplotna provodljivost

Toplotna provodljivost ili toplotna kondukcija, , je fizikalna konstanta koja označava sposobnost određenog materijala da provodi toplotu. Pojavljuje se prvenstveno u Fourierovom zakonu kondukcije. Prijenos toplote preko materijala visoke toplotne provodljivosti je puno brži od prijenosa preko materijala sa niskom provodljivosti. U tom smislu materijali sa visokom termalnom provodljivosti se koriste u uređajima za hlađenje, dok se materijali sa niskom provodljivosti koriste kao toplotni izolatori.

Toplotna provodljivost materijala zavisi od njegovog hemijskog sastava, građe, agregatnog stanja, kao i okolne temperature te pritiska. Općenito uzevši, materijali bolje provode toplotu kada se prosječna okolna temperatura poveća.

Tvrdoća

Tvrdoća je svojstvo krutih tijela koje se očituje u otpornosti prema trajnim deformacijama (npr. kod mašinske obrade).

U mašinstvu postoji nekoliko načina za određivanje tvrdoće:

tvrdoća prema Vickersu, oznaka HV

tvrdoća prema Rockwellu, oznake HRc i HRb

tvrdoća prema Brinellu, oznaka HB

tvrdoća prema Shoru, oznaka HSU mineralogiji se koristi Mohsova skala tvrdoće na kojoj je najtvrđi materijal dijamant, a najmekši talk.

Ugljik

Ugljik ili karbon (od latinski: carboneum) jeste hemijski element sa simbolom C i atomskim brojem 6. U periodnom sistemu elemenata nalazi se u IV glavnoj grupi, nazvanoj po njemu, i u 2. periodi. Spada u nemetale.

U prirodi se javlja u samorodnoj formi u obliku dijamanta i grafita, a mnogo više u obliku brojnih hemijskih spojeva (karbonata, ugljik-dioksida, prirodne nafte i plina, uglja i drugih). Zbog svoje posebne elektronske konfiguracije (polupopunjena L-ljuska), posjeduje mogućnost stvaranja izuzetno kompleksnih molekula, i među svim hemijskim elementima pokazuje najveću raznolikost u stvaranju brojnih hemijskih spojeva. Spojevi ugljika čine molekularnu osnovu za cjelokupni živi svijet na Zemlji.

Alotropi ugljika
sp3 forme
sp2 forme
sp forme
Miješane sp3/sp2 forme
Ostale forme
Hipotetičke forme
Srodne

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.