Cvijet

Cvijet je reproduktivni organ biljaka cvjetnica (Magnoliophyta). Cvijet sadrži reproduktivne organe biljke, a jedna od funkcija mu je da proizvodi sjeme. Nakon oplodnje, dijelovi cvijeta se razvijaju u plod. Kod viših biljaka sjemenke služe za razvoj slijedeće generacije potomaka, kao primarni način razmnožavanja određene biljne vrste. Pored uloge kao reproduktivni organ biljke, cvjetovi su od davnina služili ljudima u razne svrhe, počev od ukrašavanje svoje okoline, ali i kao hrana.

Cvijet je smješten na cvjetištu, gornjem proširenom dijelu cvjetne stapke. Vanjski dijelovi cvijeta su čaška i vjenčić. Čašku čine lapovi,a vjenčić čine latice. U unutrašnjosti cvijeta nalaze se spolni dijelovi cvijeta. Ženski spolni dio cvijeta je tučak. Građen je od plodnice,vrata i njuške tučka. Donji prošireni dio tučka naziva se plodnica.U njoj se nalazi jedan ili više sjemenih zametaka,a u svakom od njih je ženska polna ćelija. Prašnici su muški dijelovi cvijeta.Svaki prašnik građen je od prašničke niti i prašnice u kojoj su peludna zrnca.U svakom su peludnom zrncu muške polne ćelije. Cvjetovi mogu biti jednospolni ili dvospolni. Cvjetovi koji imaju tučak i prašnike su dvospolni cvjetovi npr.jabuka,kruška,dunja. Oni cvjetovi koji imaju samo tučak ili samo prašnike, jednospolni su npr. lijeska, orah, vrba, maslačak. Cvat je skup cvjetova na jednoj cvjetnoj stapci. Cvatovi mogu biti različite građe. Razlikujemo glavicu(maslačak),klas(pšenica),grozd(vinova loza)itd. Oprašivanje je prijenos peludnih zrnaca na njušku tučka. Cvjetovi se oprašuju kukcima i vjetrom,a rijeđe se i samooprašuju. Čovjek obavlja umjetno oprašivanje kako bi dobio nove odlike biljaka. Oplodnja je proces u kojemu se muška polna ćelija iz peludnog zrnca spušta kroz cjevčicu do sjemenog zametka,te se u njemu spaja s jajnom ćelijom. Nakon oplodnje plodnica se tučka povećava i od nje se razvije plod,a ostali dijelovi cvijeta uvenu. Iz sjemenog zametka razvit će se sjemenka,a iz jajne ćelije klica.


P biology.svg Nedovršeni članak Cvijet koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flores
Cvijet
Phalaenopsis (aka)
Cvijet Phalaenopsis
Blume mit Schmetterling und Biene 1uf
Rudbeckia fulgida
Etlingera corneri – Siam Rose
mini
Antocijanin

Antocijanini (također i antocijani, iz grčkog ἀνθός (antos) - cvijet + κυανός (cijanos) - plavo) jesu vakuolarni pigmenti rastvorljivi u vodi koji se mogu javljati u raznim bojama (crvenoj, ljubičastoj ili plavoj) u zavisnosti od pH vrijednosti. Pripadaju roditeljskoj klasi molekula zvanih flavonoidi, sintetizirani putem ciklusa fenilpropanoida. Nema miris niti izražen okus, na jeziku mogu izazvati tek umjereni astringentni podražaj. Antocijanini se nalaze u gotovo svim tkivima viših biljaka, uključjući stabiljku, lišće, korjenje, cvjetove i plodove. Antoksantini su čisti, jasno bijeli ili žuti komplementarni spojevi nasuprot antocijanina, a također se javljaju u biljkama. Antocijanini se deriviraju iz antocijanidina dodavajući određene šećere.Biljke bogate antocijaninima su mnoge vrste iz roda Vaccinium poput borovnica i brusnica, vrsta iz roda Rubus poput malina i kupina, kao i riža, grožđe, crveni kupus i latice ljubičice. Manje ih ima u bananama, grašku, kruškama i krompiru.

Kao prehrambeni aditivi, obilježavaju se E-brojem E163.

Cvat

Cvat – u botanici – je skup cvijetova na zajedničkoj osovini. Biološki smisao i značaj cvati je u pojavi da grupiranje cvjetova povećava njihovu uočljivost i time olakšava oprašivanje. Cvati sa mnogobrojnim sitnim cvetovima lakše se lelujaju na vazdušnim strujama (vjetrovima), što je odlučujuće važno za opstanak biljaka koje se oprašuju vjetrom (anemofilno oprašivanje).Zajednička osovina je vreteno cvati, koje može da se grana:

monopodijski ili

simpodijski.Na osnovu obrasca grananja vretena, razlikuju se dva osnovna tipa cvati:

grozdasti cvatovi ili racemozne i

račvasti cvatovi ili cimaste.

Cvjetnica

Cvjetnice ili cvjetajuće biljke, poznate i kao angiosperme (Angiospermae) ili Magnoliophyta – su najraznolikija grupa embriofita (Embryophyte), odnosno kopnenih biljaka. Angiosperme su Spermatophytae – sjemenjače, slične golosjemenjačama (gimnosperme), od kojih se razlikuju po mnogim osobinama, uključujućio cvjetove, endosperm u sjemenci i produkciju plodova, koji sadrže sjemenke. Etimološki, angiosperme je termin koji označava biljke koje proizvode sjemenke unutar kućišta, drugim riječima, plodonosna biljka.

Preci cvjetnica su se odvojila od golosjemenjača prije oko 202-245 miliona godina, a za prve cvjetnice se zna da postoje od prije 160 miliona godina. One su bile veoma raznovrsne u donjoj kredi i postale široko rasprostranjene prije oko 120 miliona godina, ali su četinare kao dominantna stabla zamijenile prije svega oko 60-100 miliona godina.

Flora

Flora (latinski flos cvijet), biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta. Posebno, skup biljnih svojti pojedinog dijela Zemljine površine (kontinenta, geografskog područja, zemlje, oblasti) ili nekog određenog vremenskog razdoblja u prošlosti Zemlje, odnosno geološkog sloja, npr.: flora Evrope, flora Balkana, flora devona, flora karbona ili onaj biljni svijet koji se prilagodio životu u jednoj određenoj sredini, npr. morska flora, bakterijalna flora mlijeka, intestinalna flora. Prema sistematskoj pripadnosti pojedinih biljnih svojti govori se npr. o flori bakterija, flori alga, o vaskularnoj flori. S obzirom na množinu biljnih svojti govori se o područjima s više ili manje bogatom florom. Osobitim bogatstvom biljnih tipova odlikuje se npr. flora Balkanskog poluotoka. S genetskog se geografskog stajališta flore pojedinih dijelova Zemlje najbolje karakteriziraju flornim elementima.

Proučavanjem flore pojedinih područja bavi se geobotanika.

Grb Bangladeša

Grb Bangladeša je usvojen nakon nezavisnosti 1971. U sredini grba se nalazi vodeni ljiljan oko kojeg se nalaze strukovi riže. Iznad ljiljana se nalaze četiri zvijezde i listovi čaja. Vodeni ljiljan je nacionalni cvijet Bangladeša i simbolizuje mnoge rijeke što teku kroz zemlju. Cijeli grb je žute (zlatne) boje.

Grb Nigerije

Grb Nigerije se sastoji od crnog štita na kojem se dvije bijele linije spajaju u jednu u oblku slova Y, a predstavljaju dvije glavne rijeke u Nigeriji, Benue i Niger rijeku. Iznad štita se nalazi crveni orao, simbol snage, a pored štita dva konja, simbol dostojanstva. Štit se nalazi na travi sa cvijećem (Costus spectabilis, nacionalni cvijet).

Grb Pitcairna

Grb Pitcairna je usvojen 4. novembra 1969. Sastoji se od štita na kojem se nalazi sidro i Biblija. Boje na štitu su zelena (simbol ostrva) i plava (simbol mora). Iznad štita se nalazi stilizirani šljem na kojem se nalaze civare i cvijet portia drveta. Ovaj grb se nalazi i na zastavi Pitcairna.

Krompir

Krompir (lat. Solanum tuberosum) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Solanaceae, u koju spadaju također i paradajz, paprika i duhan.

Krunica (botanika)

Krunica (latinski: corolla) kod biljaka predstavlja modificirane listove koji okružuju reprodukcijski dio cvijeta. Krunični listići ili latice često su jarkih boja ili neobično oblikovani, što pospješuje privlačenje oprašivača. Latice praćene su obično još jednim krugom posebnih listova pod nazivom čašični listići, koji zajedno čine čašicu (calyx), a leže tik ispod krunice. Čašica i krunica skupa čine cvijetni omotač. Kada se latice i čašični listići cvijeta teško razlikuju, sveukupno se nazivaju tepali ili perigon. Primjeri biljka kod kojih je prikladan termin tepal uključuju rodove kao što su aloja Aloe i tulipani (Tulipa). Nasuprot tome, rodovi kao što su Rosa i grah (Phaseolus) imaju dobro istaknutu čašicu i latice. Kada neizdiferencirani čašični listići nalikuju laticama, ta pojava naziva se "petaloid", kao kod petaloidnih monokotiledona, reda monokotoledona sa tepalima jarkih boja. Oni uključuju red Liliales, što je alternativno ime ljiljanskih monokotiledona.Iako su latice obično najupadljiviji dijelovi za životinje-oprašivače cvjetnica, anemofilne vrste (koje oprašuje vjetar), kao što je slučaj u porodici trava, ili imaju vrlo male latice ili ih uopće nemaju.

Ljiljan

Ljiljan (lat. Lilium) je rod ukrasnih i ljekovitih biljaka porijeklom iz Egipta. U Evropi su rasprostranjene vrste i podvrste samoniklih ljiljana u brdima, uglavnom po listopadnim šumama gdje su zastupljene krupne vrste, kao i među livadskim biljkama gdje dominiraju sitne vrste. Pretežno je lukovičasta u korjenu, srodnih oblika cvijeta, različitih visina same stabljike, kao i nijanse zelenog lista ili žbuna. Boje samoniklih cvijetova su poznate u svim duginim bojama, međutim u domaćem uzgoju preovlađuje bijela (bos. zambak), plava i žuta (zlatna). U narodu je ljiljan poznat kao simbol nade iz rimskog doba, znak tjelesne nevinosti i čistote duha kroz monoteističke religije.

Maslačak

Maslačak (lat. Taraxacum) (lišće maslačka poznato pod nazivom radić) je cvijet iz porodice Asteraceae. Maslačak je višegodišnja zeljasta biljka sa žutim cvjetnim glavicama složenim iz velikog broja cjevastih i jezičastih cvjetova. Ima 25 vrsta maslačaka i obično se nalazi u krajevima sa umjerenom i hladnom klimom. Prirodno stanište maslačaka su Afrika, Azija i Evropa, ali se mogu naći i na drugim kontinentima. Cvjeta od marta do oktobra. Mnoge vrste maslačaka mogu proizvesti sjeme aseksualnim putem (apomixis), što znači bez polenizacije, i takvi cvijetovi su genetički identični roditeljskim.

Na prostorima Balkana pretežno je rasprostranjena vrsta Taraxacum officinale.

Međimurska županija

Međimurska županija, također poznata kao Međimurje, je županija na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom. Zapadni dio dotiče obronke Alpa dok su središnji i istočni dio ravničarski (Panonske nizije). Županija graniči s državama Mađarskom i Slovenijom dok je veoma blizu treća država, Austrija.

Međimurje je počašćeno nadimkom Hortus Croatiae ("Vrt Hrvatske" ili "Bašča Hrvatske"). Neslužbeni grb kraja su ptica grlica i cvijet ljubičica (u dijalektu poznata kao - fijolica). Po Međimurju je ime dobila jedna hrvatska autohtona pasmina konja, koja je nekad bila rasprostranjena po mnogim područjima Habsburške Monarhije.

Muskatni oraščić

Muskatni oraščić (jednako kao i: Muskat ili muškat) je zimzeleni grm koji raste u ravnim tropskim šumama. Mjesto porijekla su mu tzv. Začinska ostrva u Indoneziji odakle se rasprostranio po tropskim krajevima širom svijeta. Kao začin upotrebljava se sjeme koje je u obliku oraha, a koristi se i cvijet koji ima nešto blažu aromu. Nakon zrenja muskatni oraščić se suši i kao začin upotrebljava (ribanjem) neposredno pri upotrebi ili prethodno mljeven. U velikim količinama može biti otrovan.

Drvo je dvodomo (muški i ženski cvjetovi ratu na posebnim stablima).

Muskat pripada familiji Myristicaceae. Botanički naziv je Myristica fragans.

Prašnik

Prašnik (lat stamen) je reprodukcijski biljni organ koji proizvodi cvjetni polen. Skup prašnika u jednom cvijetu označava se kao androecij.

Problem u Polenskom zalivu

Problem u Pollenskom zalivu (izdat 1992.) je zbirka od 8 kriminalističkih priča Agathe Christie.

Priče su:

Problem u Pollenskom zalivu

Drugi udarac gonga

Žuta boja iris

Harlequinski set za čaj

Regata misterija

Zaljubljeni detektivi

Pas na prvom mjestu

Cvijet magnolije

Ruzmarin

Ruzmarin ili ružmarin (latinski: Rosmarinus officinalis) je višegodišnja ljekovita i začinska biljka iz porodice usnatica.

Suncokret

Suncokret (Helianthus annuus) ili podunac, đirasol, tornizol, čije botaničko ime Helianthus potječe od grčkih riječi helios (sunce) i anthos (cvijet) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika.

The Agatha Christie Hour

The Agatha Christie Hour (Sat Agathe Christie) je TV-serija snimljena po djelima Agathe Christie i zbirka priča Agathe Christie.

Po ovoj kolekciji kratkih priča snimljena je TV serija od deset epizoda koje su režirali Cyril Coke i Desmond Davis.

U njima se pojavljuju i Parker Pyne i Miss Lemon koje su u po dvije epizode igrali: Angela Easterling (Miss Lemon) i Maurice Denham (Parker Pyne). Svaka epizoda trajala je 45 minuta.

Epizode:

The Case of the Middle-Aged Wife

In a Glass Darkly

Djevojka u vozu

Četvrti čovjek

The Case of the Discontented Soldier

Cvijet magnolije

Tajna plave staklenke

Crveni signal

Jane u potrazi za poslom

Zrelo doba Edwarda Robinsona

Zlatna lopta

Zlatna lopta i druge priče (izdata 1971.) je zbirka od 15 kratkih priča Agathe Christie.

Priče:

Listerdaleova tajna

Djevojka u vozu

Zrela dob Edwarda Robinsona

Jene u potrazi za poslom

Plodna nedjelja

Zlatna lopta

Radžin smaragd

Labuđi pjev

Gonič smrti

Cigan

Svjetiljka

Čudni slučaj Sir Andrewa Carmichaela

Zov krila

Cvijet magnolije

Pas na prvom mjestu

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.