Crnogorci

Crnogorci, južnoslavenski narod, koji pretežno živi u Crnoj Gori, jednim dijelom i u Srbiji. U Crnoj Gori 279.012 (blizu 45% populacije) stanovnika se deklariše kao Crnogorci po nacionalnosti (popis iz 2011. godine). U Srbiji ima 69.000 deklariranih nacionalnih Crnogoraca (oko 1% populacije populacije u toj državi).

Crnogorci su većinom istočno-pravoslavne vjere, te manjim dijelom muslimanske i rimokatoličke, a govore, u zavisnosti od toga kako ga imenuju, relativnom većinom srpski jezik ijekavskog nariječja (računajući one koji se ne deklarišu kao Crnogorci), dok nešto manji dio (oko 229.215), odnosno više od 36-37% stanovništva [1] Republike Crne Gore (sa popisa 2011.) naziva svoj jezik crnogorskim (većinom etnički Crnogorci).

Ne zna se pouzdano koliko ukupno ima Crnogoraca u svijetu; procjenjuje se do 500.000.

Flag of Montenegro
Nacionalni i državni barjak Crnogoraca

Historija imena

Historija imena naroda, Crnogorac i Crne Gore, seže u srednji vijek za doba vladavine crnogorske dinastije Crnojevići (14. i 15. vijek), kada se prijestonica, pred prodorima Osmanlija, premjestila iz Zetske ravnice u brdovito Cetinje. Planinske oblasti Crnojevića države i prije toga događaja su se nazivale Crna Gora.

Etnos Crnogoraca je nastao sintezom dominantnih Slavena sa starosjediocima Ilirima i Vlasima koji su vremenom prihvatili slavenski jezik.

Prvobitno ime Crnogoraca je, prema vizantijskim izvorima, bilo Dukljani, jer se njihova država od 10. do 13. vijeka zvala Duklja. Naziv države poslije se mijenja u Zeta (sa stanovnicima - Zećanima), da bi se onda ime trajno promijenilo u Crna Gora i Crnogorci.

Vanjski linkovi

Andrijevica

Andrijevica je gradić i centar istoimene općine na sjeveroistoku Crne Gore.

Bar (grad)

Bar je primorski grad i luka na crnogorskoj obali južnog Jadrana, u neposrednoj blizini granice sa Albanijom. Poznat je kao ljetno kupalište sa ugodnim temperaturama tokom cijele godine i dugim, kilometarskim pješčanim plažama.

Berane

Berane su grad i sjedište istoimene općine u sjevernom dijelu Crne Gore. Od jula 1949. do marta 1992. grad je nosio naziv Ivangrad, po Ivanu Milutinoviću. Berane pripadaju području Sandžaka.

Brčko

Brčko je grad u sjeverno-istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi. Na osnovu geografskog položaja, privrednih i drugih kapaciteta, Brčko predstavlja privredni i kulturni centar Bosanske Posavine.

Brčko je istovremeno i centar Distrikta Brčko zasebne administrativno-upravne jedinice u Bosni i Hercegovini koja ne pripada niti entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine, niti entitetu Republici Srpskoj. Brčkom upravljaju samo mjesne i državne vlasti, uz pomoć međunarodne zajednice u obliku supervizora. Aktuelni supervizor Brčko distrikta je Dennis W. Hearne.

Cetinje

Cetinje je prijestolno mjesto crnogorske historije i grad u planinskom dijelu Crne Gore, smješten u istoimenom kraškom polju (Cetinjsko polje) podno planine Lovćen, između Boke Kotorske, Skadarskog jezera i Jadranskog mora. Najvažniji je grad u historiji ove države i njen najčešće glavni grad. Prema Ustavu Crne Gore iz 1992. nosi počasni naslov "Prijestolnica Crne Gore".

Zbog svoje autentične arhitekture i velikog broja historijskih građevina, relikvija, manastira, crkvi i muzeja, ovaj grad zaista * zaslužuje opšteprihvaćeni naziv „grad-muzej“.

Cetinje je, također, i sjedište istoimene općine u Crnoj Gori.

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Evrope. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena.

Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Evropske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. oktobra 2007. godine, a proglašen u 22.oktobra 2007.Crna Gora je kandidat za prisupanje EU.Postala je članica NATO-a 2017 godine

Danilovgrad

Danilovgrad je gradić i središte općine u Crnoj Gori, kraju između Podgorice i Nikšića.

Herceg Novi

Herceg Novi je grad u Crnoj Gori na obali Jadranskog mora. Herceg Novi se smjestio na izuzetno značajnom i atraktivnom prostoru koji se nalazi između najviše planinske dinarske mase planine Orjen (1.895 m.) i ulaza u zaljev Boku Kotorsku.

Jastrebarsko

Jastrebarsko je grad u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.

Jugoslaveni

Jugoslaveni su sedmi narod Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Priznati su kao posebna popisna kategorija na popisu stanovništva 1961. godine. Kao Jugoslaveni su se izjašnjavali pripadnici različitih naroda i narodnosti, koji su živjeli u SFRJ. Ovakvo nacionalno izjašnjavanje je predstavljalo drugačiji oblik nacionalne samoidentifikacije, od onog koji je bio dominantan u tadašnjoj Jugoslaviji. Dakle, nacionalna pripadnost se u ovom slučaju radije identifikovala sa državljanstvom, nego sa etničkim porijeklom.

Ovakvo nacionalno izjašnjavanje je kulminiralo na popisu stanovništva 1981. godine, kada je u Jugoslaviji popisano čak 1.219.000 Jugoslavena, poslije čega se broj pripadnika ove nacije smanjuje. Pošto su se kao Jugoslaveni najviše izjašnjavali pripadnici južnoslavenskih nacija (Srbi, Hrvati i Bošnjaci), ovu naciju možemo također smatrati južnoslavenskim narodom.

Prema popisu stanovništva iz 1981. godine, najveći broj Jugoslavena je živio u Srbiji (36%) i Bosni i Hercegovini (26%).

Kalinovik

Kalinovik je bosanskohercegovačka općina i naselje koji se nalazi šezdesetak kilometara južno od Sarajeva na nadmorskoj visini oko 1070 m. Graniči sa općinama Foča, Foča-Ustikolina, Konjic, Nevesinje, Gacko i Trnovo.

Kolašin

Kolašin je gradić i središte općine u visokoplaninskom središnjem dijelu Crne Gore.

Konjic

Konjic je naselje i središte istoimene općine na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini sa obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.

Laktaši

Laktaši su naselje i središte istoimene općine i banjsko lječilište u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, 19 km sjeverno od Banja Luke.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1971.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen 1971. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.197 km2 1971. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 3.746.111 stanovnika.

Broj stanovnika: 3.746.111

Broj stanovnika ženskog spola: 1.911.511 (+76.911)

Broj stanovnika muškog spola: 1.834.600

Broj žena u odnosu prema broju muškaraca 1040:1000

Broj domaćinstava: 848.545

Veličina prosječnog domaćinstva: 4,4 člana/domaćinstvu

Gustoća naseljenosti: 73,2 stanovnika/km2

Prosječna starost žena: – godina

Prosječna starost muškaraca: – godine

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1981.

Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini je izvršen u martu 1981. godine, kao dio Popisa stanovništva u Jugoslaviji. Po popisu stanovništva na površini od 51.197 km2 1981. godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 4.124.256 stanovnika.

Ribnica (Slovenija)

Ribnica (njemački: Reifnitz) je naseljeno mjesto i općina, te službeni grad u Sloveniji, u regiji Jugoistočnoj Sloveniji.

Šekovići

Šekovići su naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na području općine Šekovići živjelo je 9.629 stanovnika.

Živinice

Živinice su grad i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, južno od Tuzle. Administrativno pripada Tuzlanskom kantonu u sklopu Federacije Bosne i Hercegovine.

Istočni Slaveni
Zapadni Slaveni
Južni Slaveni

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.