Arthur Conan Doyle

Sir Arthur Ignatius Conan Doyle (22. maj 1859. - 7. juli 1930.) je britanski autor kriminalističkih romana, najpoznatiji kao “otac“ Sherlocka Holmesa i doktora Watsona.[1][2][3]

Arthur Conan Doyle
Conan doyle
Rođenje 22. maj 1859.
Edinburgh, Škotska
Smrt 7. juli 1930. (starost: 71)
Crowborough, Engleska

Biografija

Rođen je 1859. u Edinburghu od roditelja Iraca koji su emigrirali u Škotsku.[1] S devet godina poslan je u isusovačku školu u Stonyhurstu, a 1875. odbacio je kršćanstvo i postao agnostik. Od 1876. do 1881. studirao je medicinu u Edinburghu, te obavljao praksu u Astonu (danas predgrađu Birminghama). Nakon studija postao je brodski liječnik i otplovio na zapadnoafričku obalu, a 1882. započeo je privatnu praksu u Plymouthu.[3] Doktorat je dobio 1885. Njegova je praksa bila neuspješna, a čekajući pacijente pisao bi knjige. Prvo mu je djelo izašlo u Chambers's Edinburgh Journal prije njegove dvadesete godine.[2]

Ozbiljnije se posvetio književnosti nedugo nakon preseljenja u odmaralište Southsea. Prvo mu je značajnije djelo bilo A Study in Scarlet ("Skica u grimizu") koje je izašlo u Beeton's Christmas Annual 1887.[1] i u kojem se prvi put pojavljuje Sherlock Holmes, stvoren prema profesoru Josephu Bellu. Zanimljivo je da je Rudyard Kipling čestitajući Doyleu na uspjehu upitao: "Je li to moj stari prijatelj, Dr. Joe?". Za života u Southseau pomogao je osnivanju Portsmoutha FC i igrao kao njihov prvi golman.

Godine 1885. oženio je Louise Hawkins, koja je bolovala od tuberkuloze i na koncu preminula 1906. Godine 1907. njegovom drugom ženom postala je Jean Lackie u koju se zaljubio 1897. i s njom održavao platonsku vezu zbog vjernosti prvoj ženi. Doyle je imao petoro djece, dvoje s prvom ženom (Mary i Kingsley) i troje s drugom (Jean, Denis i Adrian).[3]

Godine 1890. proučavao je oko u Beču, a 1891. preselio se u London gdje je imao praksu kao okulist. To mu je dalo više vremena za pisanje, a u novembru 1891. pisao je majci: Mislim kako bi bilo dobro ubiti Holmesa...i završiti s njim zauvijek. Odvlači mi misli od važnijih stvari. To je i napravio u decembru 1893. u djelu The Final Problem opisavši borbu Holmesa s najvećim neprijateljem profesorom Moriartyjem u kojoj su obojica poginuli u padu s vodopada. Nakon javnog odaziva oživio ga je u djelu The Adventure Of The Empty House s objašnjenjem da je samo Moriarty preminuo, a Holmes je inscenirao svoju smrt kako bi se obračunao sa svojim drugim neprijeteljima. Sherlock Holmes se pojavio u još 56 kratkih priča i u četiri Doyleova romana, te u romanima drugih autora.

Nakon Burskog rata u Južnoafričkoj Republici i međunarodnih optužbi protiv Velike Britanije zbog počinjenih okrutnosti Doyle je napiso pamflet The War In South Africa, preveden na mnoge svjetske jezike, u kojem je opravdavao ponašanje Britanaca u ratu. Doyle je vjerovao da mu je baš taj pamflet donio titulu Sir i mjesto zamjenika predstavnika krune u Surreyju 1902. Napisao je i dužu knjigu The Great Boer War 1900. Početkom 20. vijeka kandidirao se za Parlament kao liberal u Edinburghu i u Border Burghu, ali nije uspio pobijediti. No bio je jedan od prvih počasnih članova Britanskog skijaškog kluba.[2]

Doyle je bio uključen i u kampanju za reforme afričke Slobodne Države Kongo zajedno s novinarom Edmundom Dene Morelom i diplomatom Rogerom Casementom. Napisao je The Crime Of The Congo 1909., dugi pamflet koji opisuje zločine u Kongu. Morel i Casment dali su mu inspiraciju za likove djela Izgubljeni svijet (The Lost World) iz 1912. Rastao se od obojice početkom Prvog svjetskog rata jer je Morel bio vođa pacifista, a Casment je izdao Britaniju radi Irskog porijekla.

U kasnim godinama, Doyle se vezao za spiritualizam[1] i napisao je roman s likom Profesora Challengera pod imenom The Land Of Mist. Jedna od njegovih čudnijih knjiga je The Coming Of the Fairies iz 1921. jer je bio uvjeren u istinitost fotografija vila iz Cottingleya koja su bile glavna inspiracija za djelo u kojem su se mogle pročitati teorije o vilama i duhovima. Nakon ovog djela njegova zbirka kraćih priča The Adventures Of Sherlock Holmes zabranjena je u SSSR-u 1929. za vrijeme okultizma, no ta je zabrana kasnije ukinuta.

Doyle je jedno vrijeme bio prijatelj Harryja Houdinija, velikim protivnikom spiritualističkog pokreta. Iako je Houdini smatrao spiritualističke proroke varalicama (pokušavajući ih otkriti) Doyle je mislio da i Houdini ima natprirodne moći, a to je pokazao u djelu The Edge Of The Unknown. Houdini nije uspio uvjeriti Doylea da su to samo čarobni trikovi, što to je dovelo do prekida prijateljstva.

Doyle je pokopan u crkvenom dvorištu u Minsteadu u New Forest, Hampshire, Engleska.

U južnoengleskom gradiću Crowboroughu, u kojem je Doyle živio 23 godine, podignut je kip u njegovu čast, a na Picardy Placeu u Edinburghu, blizu Doyleove rodne kuće stoji kip Sherlocka Holmesa.

Bibliografija

Sherlock Holmes

  • Studija u grimizu (1887)
  • Znak četvorice (The Sign of Four - 1890.)
  • Avanture Sherlocka Holmesa (1892)
  • The Memoirs of Sherlock Holmes (1894)
  • Baskervillski pas (1902)
  • The Return of Sherlock Holmes (1904)
  • The Valley of Fear (1914)
  • His Last Bow (1917)
  • The Case Book of Sherlock Holmes (1927)

Professor Challenger

  • Izgubljeni svijet (1912)
  • The Poison Belt (1913)
  • The Land of Mists (1926)
  • The Disintegration Machine (1927)
  • When the World Screamed (1928)

Historijski romani

  • The White Company (1891)
  • Micah Clarke (1888)
  • The Great Shadow (1892)
  • The Refugees (publ. 1893, written 1892)
  • Uncle Bernac (1897)
  • Sir Nigel (1906)

Ostala djela

  • Mystery of Cloomber (1889)
  • The Captain of the Polestar, and other tales (1890)
  • The Doings Of Raffles Haw (1891)
  • Beyond the City (1892)
  • Round The Red Lamp (1894)
  • The Parasite (1894)
  • The Stark Munro Letters (1895)
  • Rodney Stone (1896)
  • Songs of Action (1898)
  • The Tragedy of The Korosko (1898)
  • A Duet (1899)
  • The Great Boer War (1900)
  • The Exploits of Brigadier Gerard (1903)
  • Through the Magic Door (1907)
  • The Crime of the Congo (1909)
  • The New Revelation (1918)
  • The Vital Message (1919)
  • Tales of Terror & Mystery (1923)
  • The History of Spiritualism (1926)

Reference

  1. ^ a b c d Biografija na stranici njemačkog historijskog muzejadhm.de pristupljeno 7.7.2014 (de)
  2. ^ a b c Biografija na straniciwhoiswho.de pristupljeno 7.7.2014 (de)
  3. ^ a b c Biografija na stranicibiography.com pristupljeno 7.7.2014 (en)

Vanjski linkovi

22. maj

22. maj / svibanj (22. 5) jest 142. dan godine po gregorijanskom kalendaru (143. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 223 dana.

7. juli

7. juli / srpanj (7. 7) jest 188. dan godine po gregorijanskom kalendaru (189. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 177 dana.

Adrian Conan Doyle

Adrian Malcolm Conan Doyle (Crowborough, 19. novembar 1910 – Ženeva, 3. juni 1970) bio je najmlađi sin Arthura Conana Doylea i njegov literarni nasljednik. Opisan je kao trkač, igrač, istraživač i pisac. Rođen je u mjestu Crowborough (Engleska), a umro je u Ženevi (Švicarska).

Sam ili pod koautorstvom s piscem Johnom Carrom nastavio je pisati o Sherlocku Holmesu. Motiv mu je bio da dovrši očeve priče, one koje on nikad nije napisao. Priče su napisane 1952 i 1952, a izdane su tek kasnije. Godine 1954. izlazi zbirka priča Pothvati Sherlocka Holmesa. I drugi autori su pisali o Sherlocku Holmesu na temelju drugih priča.

Baskervilski pas (1914)

Baskervilski pas (njem. Der Hund von Baskerville) jeste njemački nijemi film iz 1914. godine. To je prva filmska adaptacija istoimenog romana škotskog pisca, Arthura Conana Doylea.

Baskervilski pas (1921)

Baskervilski pas je britanski film misterije iz 1921. Režirao ga je Maurice Elvey, a glavne su uloge tumačili Eille Norwood, Catina Campbell i Rex McDougall. Zasnovan je na istoimenom romanu sir Arthura Conana Doylea.

Baskervilski pas (1929)

Baskervilski pas (njem. Der Hund von Baskerville) jeste njemački nijemi film iz 1929. godine. To je posljednja bezvučna filmska adaptacija istoimenog romana škotskog pisca, Arthura Conana Doylea.

Dolina straha (1916)

Dolina straha je britanski nijemi pustolovni film o Sherlocku Holmesu iz 1916. Režirao ga je Alexander Butler, a glavne uloge tumače Harry Arthur Saintsbury, Daisy Burrell i Booth Conway. Film je adaptacija istoimenog romana sir Arthura Conana Doylea iz 1915. godine.

Dr. Watson

Dr. John Hamish Watson fiktivni je lik iz serije kriminalističkih romana škotskog pisca Arthura Conana Doylea. U romanima je bio pomoćnik Sherlocka Holmesa.

U knjizi Studija u grimizu (1887) Watson, kao pripovjedač, opisuje svoj susret sa Holmesom i to kako su dijelili sobu na adresi Ulica Baker 221B, kako je istraživao Holmesovo zanimanje te kako je pridobio Holmesovo povjerenje i pridružio mu se u njihovom prvom slučaju. Watson opisuje Holmesove postupke detaljno, no preromantično za Holmesov ukus.

U Znaku četverice Watson upoznaje Mary Morstan, koja mu kasnije postaje supruga.

Watson je medicinski službenik. Služio je u Afganistanu (Drugi englesko-afganistanski rat, 1878–1880), no nakon ranjavanja povukao se iz službe.

Mary Morstan

Mary Watson, rođ. Morstan, fiktivni je lik iz romana i pripovijetki o Sherlocku Holmesu, čiji je autor Arthur Conan Doyle. Premijerno se pojavila u romanu Znak četverice (1890), a kasnije je spomenuta u još nizu priča mada se više nije lično pojavljivala.

Mary je kći Arthura Morstana, višeg oficira na službi u Indiji, čiji će iznenadni nestanak 1878. dovesti do slučaja izloženog u spomenutom romanu. U njemu je ona Sherlockova klijentica, a dr. Watson ju je prilikom prvog susreta opisao na sljedeći način:

Tokom radnje romana između Watsona i gospođice Morstan pojave se osjećaji, što Holmes brzo uoči, često ironično komentirajući taj odnos. Ipak, budući da je Mary trebala naslijediti veliku svotu novca, Watson je svoje osjećaje držao za sebe smatrajući da bi u tim okolnostima bilo nemoralno da joj se udvara. Ipak, kad se blago konačno izgubi, međusobno priznaju osjećaje i naknadno se vjenčaju. Nakon vjenčanja Watson napušta Ulicu Baker 221B i ostavlja Holmesa samog, iako ga često posjećuje.

Watsonov brak bio je prilično dinamičan. Prvo ljeto nakon vjenčanja, u priči "Grbavac", Watson odlazi sa Holmesom kako bi riješio misteriju zatvorene sobe. S druge strane, u priči "Misterija Boskompske doline" saznajemo kako se Mary brine za Watsonovo zdravlje te ga svojevoljno šalje na selo jer bi mu to godilo.

Mary Morstan preminula je u neodređenom trenutku između radnje priča "Posljednji problem" i "Prazna kuća", odnosno negdje između 1891. i 1894, što je vidljivo iz kasnijih komentara. Nakon njene smrti Watson se ponovo vraća u Ulicu Baker i živi sa Holmesom, što saznajemo u priči "Norvudski graditelj".

Watson se nije osvrtao na gubitak supruge, koju je, ako je vjerovati romanu, izrazito volio, što je dovelo do brojnih pitanja o tome koliko su Mary i on zapravo bili bliski. William S. Baring-Gould također sugerira kako se Watson kasnije ponovo oženio, što je dodatno pobudilo sumnje u dubinu odnosa Mary Morstan i dr. Watsona iako je moguće da je Watson jednostavno stoički podnosio svoj gubitak, u skladu s viktorijanskim moralom.

Nestali Rembrandt

Nestali Rembrandt (eng. The Missing Rembrandt) jeste britanski kriminalistički film iz 1932. u režiji Leslieja S. Hiscotta. Glavne uloge tumače Arthur Wontner, Jane Welsh, Miles Mander i Francis L. Sullivan. Film prati Holmesovu potragu za Rembrandtovom slikom koju je ukrao umjetnik ovisan o drogi. Ovaj film smatra se izgubljenim.

Sherlock Holmes

Sherlock Holmes privatni je detektiv koji se pojavljuje kao glavni lik u nizu književnih djela škotskog pisca i ljekara sir Arthura Conana Doylea. Holmes je čuven po rješavanju slučajeva pažljivim posmatranjem i logičkim zaključivanjem, te se često bavi problemima koji su za druge istražitelje preteški, koristeći se pritom forenzičkim naukama. Čuven je i kao majstor prerušavanja i često koristi tu sposobnost u rješavanju slučajeva.

Holmes se pojavljuje u 4 romana i 56 pripovijetki, a prvi se put pojavio 1887. u romanu Studija u grimizu. Godine 1890. objavljen je drugi roman, Znak četverice. Holmes je stekao ogromnu popularnost nakon prve serije pripovijetki objavljivanih u magazinu Strand, počevši sa "Skandalom u Češkoj" (1891). Do 1927. Doyle je objavio još jednu seriju pripovijetki i 2 romana. Pripovijetke obuhvataju period od oko 1880. do 1914.

U svim pripovijetkama, osim u četirima, pripovjedač je Holmesov prijatelj, kolega i biograf dr. John Watson; od te 4, u dvjema je pripovjedač sam Holmes ("Blijedi vojnik" i "Lavlja griva"), a 2 su napisane u 3. licu ("Mazarinov dijamant" i "Njegov posljednji naklon"). U dvjema pripovijetkama Holmes pripovijeda Watsonu glavnu priču iz svojih memoara, a Watson postaje pripovjedač uokvirene priče ("Musgraveov ritual" i "Brod Gloria Scott"). U 1. i 4. romanu (Studija u grimizu i Dolina straha) nalaze se duži odlomci koje pripovijeda tzv. sveznajući pripovjedač, a koji govore o događajima nepoznatim i Holmesu i Watsonu.

Holmesov najveći protivnik je prof. Moriarty, Napoleon zločina, koji se pojavljuje u dvjema pripovijetkama. U borbi s njim Holmes pada niz liticu vodopada Reichenbach u Švicarskoj i umalo gine.

Sherlock Holmes (1916)

Sherlock Holmes je nijemi film iz 1916, snimljen u produkciji Essanay Studiosa i jedna od najranijih američkih filmskih adaptacija Doyleovog detektiva. Glavnu ulogu tumačio je William Gillette, čija je drama iz 1899. poslužila kao predložak za ovaj film. Sama drama nije zasnovana na jednom slučaju, već uzima inspiraciju iz Skandala u Češkoj, Posljednjeg problema, Bakrenih bukvi i Studije u grimizu. Danas ne postoji nijedna kopija ovog filma, tek nekoliko fotografija kadrova.

U filmu, čovjek koji je povezan s kraljevskom porodicom traži od Holmesa da pronađe pisma koja je pisao sestri Alice Faulkner. Alice ga namjerava ucijeniti tim pismima, ali i nju otme par koji radi za prof. Moriartyja.

Sherlock Holmes (2009)

Sherlock Holmes jest britansko-američki pustolovni kriminalistički film iz 2009, zasnovan na likovima i pričama koje je napisao Arthur Conan Doyle. Režirao ga je Guy Ritchie, a produkciju zajednički potpisuju Joel Silver, Lionel Wigram, Susan Downey i Dan Lin. Scenarij su napisali Michael Robert Johnson, Anthony Peckham i Simon Kinberg, i to prema priči koju su osmislili Johnson i Wigram. Glavne uloge pripale su Robertu Downeyju Jr. i Judeu Lawu. Radnja filma vrti se oko Holmesove i Watsonove istrage niza ubistava povezanih s okultnim ritualima, u kojoj pomaže ranija protivnica, misteriozna Irene Adler (Rachel McAdams). Mark Strong glumi glavnog negativca, lorda Blackwooda, koji se neobjašnjivo vrati iz mrtvih i planira preuzeti kontrolu nad Britanskim Carstvom pomoću arsenala mračnih sila i nove tehnologije.

Film je naišao na dobar prijem među kritičarima, koji su posebno pohvalili priču i Downeyja u ulozi Holmesa, za koju je nagrađen Zlatnim globusom za najbolju mušku ulogu u mjuziklu ili komediji. Sam film nominiran je i za dva Oscara.

16. decembra 2011. izdan je i nastavak, Sherlock Holmes: Igra sjenki.

Studija u grimizu

Studija u grimizu (engleski: A Study in Scarlet) prvi je roman Arthura Conana Doylea o pustolovinama Sherlocka Holmesa i njegovog saradnika, dr. Watsona.

Usnuli kardinal

Usnuli kardinal (eng. The Sleeping Cardinal) jeste britanski kriminalistički film iz 1931. u režiji Leslieja S. Hiscotta. Glavne uloge tumače Arthur Wontner i Ian Fleming. Film je adaptacija priča Arthura Conana Doylea o Sherlocku Holmesu. Iako nije direktno zasnovan ni na jednoj pojedinačnoj priči, inspiriran je elementima iz Prazne kuće i Posljednjeg problema. Nije povezan sa serijalom filmova o Holmesu sa Basilom Rathboneom u naslovnoj ulozi, koji je započeo 1939.

U SAD-u je ovaj film poznat i pod nazivom Kobni čas Sherlocka Holmesa (Sherlock Holmes' Fatal Hour).

Znak četverice

Znak četverice (engleski: The Sign of the Four) kriminalistički je roman Arthura Conana Doylea, iz serije priča o detektivu Sherlocku Holmesu i njegovom asistentu, dr. Watsonu. Radnja se dešava u Londonu 1889.

Znak četverice (1923)

Znak četverice je britanski nijemi film misterije iz 1923. Režirao ga je Maurice Elvey, a glavne uloge tumače Eille Norwood, Isobel Elsom i Fred Raynham. Zasnovan je na istoimenom romanu sir Arthura Conana Doylea. To je bio jedan iz serije filmova o Sherlocku Holmesu u kojima je Norwood bio u glavnoj ulozi. Holmes i dr. Watson pozvani su da istraže čudno ubistvo u južnom Londonu, za koje se ispostavlja da vuče korijene iz nekih događaja u Indiji nekoliko godina ranije.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.