Amazonija

Amazonija je veliko šumsko prostranstvo na sjeveru Južne Amerike. Ime je dobilo po rijeci Amazon. Amazonija zauzima oko 5 500 000 km2.

Amazoníja je najveća svjetska prašuma. Zauzima oko jedne trećine Južne Amerike na dijelu oko rijeke Amazon. To je ujedno i područje sa najvećom svjetskom bioraznolikošću, sa procijenjenom vrijednošću od oko 390 milijardi stabala podijeljenih u 16.000 biljnih vrsta[1].

Područje prašume proteže se kroz 9 država, najveći dio, oko 60%, je smješteno u Brazilu. Ostale države koje dijele ovo šumsko bogatstvo su Kolumbija, Peru, Venecuela, Ekvador, Bolivija, Gvajana, Surinam i Francuska Gvajana.

Ekonomski razlozi su doveli do nekontrolisane sječe šumskih sortimenata, a što je dalje izazvalo probleme kao što su erozija, poplave i klimatske promjene, a ujedno se na taj način uništavaju staništa mnogih biljaka i životinja.

U prašumi također žive mnoga domorodačka indijanska plemena.

Geologija

Geolozi smatraju da su Andi, prilikom sudara geoloških ploča, zaokružili sve vode Južne Amerike. Erozijom istočne obale one su potekle ka Atlantskom okeanu, stvorivši Amazoniju, nazvanu još i "pluća čovječanstva". [2]

Reference

  1. ^ "Field Museum scientists estimate 16,000 tree species in the Amazon". Field Museum. 17. 10. 2013. Pristupljeno 18. 10. 2013.
  2. ^ Predstavljamo sedam čuda prirode (sa sajta ritamgrada.rs)


Internet-web-browser.svg Nedovršeni članak Amazonija koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Južna Amerika

Južna Amerika je jedan od 7 zemljinih kontinenata. Nalazi se na zapadnoj hemisferi i skoro cijelim dijelom pripada južnoj zemljinoj polulopti. Ponekad se smatra kao podkontinent Amerike, termin koji koriste nacije španskog govornog područja i u glavnom se koristi u Južnoj Americi.

Okružena je Tihim okeanom na zapadu, Atlantskim okeanom na istoku, Sjevernom Amerikom i Karipskim morem na sjeverozapadu. Sastoji se od 12 suverene države: Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Paragvaj, Peru, Surinam, Urugvaj i Venecuela i dva nesuverena područja – Francuska Gvajana (francuska prekomorska teritorija) i Folklandska ostrva, britanska prekomorska teritorija sa kojom je Ujedinjeno Kraljevstvo u sporu sa Argentinom. Osim toga, holandska ABC ostrva Trinidad i Tobago se također mogu smatrati dijelom ovog kontinenta.

Zauzima površinu od 17.840.000 km2 i po tome kriteriju četvrti je kontinent. Prema procjeni iz 2005. godine, u Južnoj Americi je živjelo 371.090.000 stanovnika i peti je najmnogoljudniji kontinent poslije Azije, Afrike, Evrope i Sjeverne Amerike. Brazil je najveća država a ujedno i najmnogoljudnija sa više od polovine ukupnog stanovništva kontinenta. Nakon Brazil najviše stanovnika naseljava Kolumbiju, Argentinu, Venecuelu i Peru.Većina stanovništva živi u blizini zapadne ili istočne obale kontinenta dok su unutrašnjost i krajnji jug rijetko naseljeni. Geografijom zapadnog dijela kontinenta dominiraju Andi, planinski lanac mlađe geološke starosti. Nasuprot tome, istočni dio se sastoji od brdsko planinskih područja i velikih nizina ispresjecanih rijekama Amazon, Orinoco i Paraná.

Veći dio kontinenta leži u tropskom području.

Mato Grosso

Mato Grosso je jedna od 26 saveznih država Brazila. Nalazi se na zapadu države, unutar Srednjozapadne regije.Prostire se na površini od 903.357 km2, a, prema podacima iz 2012, u njoj je živjelo 3.224.357 stanovnika. Gustoća naseljenosti iznosi 3,6 stanovnika/km2 i druga je najrjeđe naseljena brazilska savezna država. Treća je brazilska savezna država po veličini i 17. po broju stanovnika.

Portugalski jezik

Portugalski jezik (a língua portuguesa) je jezik iz romanske grupe jezika i službeni jezik u nekoliko država širom svijeta: Portugal, Brazil (zemlji u kojoj živi 80% od ukupnog broja govornika tog jezika), Angola, Gvineja Bisau, Mozambik, Sao Tome i Principe i Zelenortska Republika.Osim toga, jedan je od službenih jezika u državama i teritorijama: Istočni Timor, Ekvatorska Gvineja i Makao. Kao rezultat portugalske ekspanzije tokom kolonijalnog perioda, uticaji portugalskog jezika se mogu u područjima: Goa, Daman i Diu u današnjoj Indiji, gradu Batticaloa na istočnoj obali Šri Lanke, na Indonezijskom ostrvu Flores i Malaci u Maleziji.

Sa približno 215 do 220 miliona ljudi kojima je to maternji jezik i sa ukupno oko 260 miliona govornika, portugalski jezik je šesti jezik po broju govornika u svijetu i treći evropski jezik po istom kriteriju (poslije engleskog i španskog). Glavni je jezik na južnoj zemljinoj hemisferi i vodeći jezik Južne Amerike i drugi jezik Latinske Amerike. Službeni je jezik Evropske unije, Mercosul-a, OAS-a, ECOWAS-a i Afričke unije.

Prašuma

U pradavno doba bujne su šume pokrivale goleme dijelove kopna. Čovjek je malo-pomalo šumu krčio i pretvarao je u obradivu zemlju ili pak na njoj gradio. Danas se u rijetkim dijelovima svijeta mogu naći nedirnute, guste, neprohodne šume u kojima se drveće samo ruši od starosti. To su prašume. One imaju golema drva i vrlo raznolik biljni i životinjski svijet.

Sjeverna regija (Brazil)

Sjeverna regija (portugalski: Região Norte do Brasil) jedna je od pet geografskih regija Brazila. Površinski je najveća regija Brazila i zauzima 45,27% državne teritorije. Najrjeđe je naseljeni dio države s 3,8 stanovnika/km2. Osim toga, s najmanjim postotkom učestvuje u nacionalnom BDP-u.

Sastoji se od sljedećih saveznih država: Acre, Amapá, Amazonas, Pará, Rondônia, Roraima i Tocantins.

Najveći gradovi regije su Manaus i Belém, a najveći dio stanovništva skoncentriran je u velikim urbanim sredinama.

7 novih svjetskih čuda prirode

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.