Akvadukt

Akvadukt je most koji služi za prijenos vode preko dolina i klanaca. Riječ akvadukt je izvedena od latinskih riječi akva (aqua) što znači "voda" i ducere (duċere) što znači "voditi" ili "sprovoditi". Akvadukti su slični vijaduktima, samo što preko njih ide voda, a ne put ili pruga. Naziv akvadukt može se koristiti i za čitav vodotok, kao i za most. Veliki plovni akvadukti koriste se kao transportne veze za čamce ili brodove, a moraju da premoste vodotokove na istom nivou i na svakom kraju. U upotrebi su još od antičkih vremena, a naročito su Rimljani bili vrijedni graditelji akvadukta.[1] Moderna verzija akvadukta je cjevovodni most, a mogu biti u obliku podzemnih tunela, mreža površinskih kanala i kanala, te pokrivenih glinenih cijevi ili monumentalnih mostova.

505 OldAqueductSkopje
Rimski akvadukt kod Skoplja, Makedonija
Pont du gard
Pont du Gard, Francuska, rimski akvadukt izgrađen oko 19. godine p. n. e. Ovaj akvadukt je jedna od važnih francuskih turističkih atrakcija i dio je svjetske baštine.

Također pogledajte

Literatura

  • Chanson, H. (2008). "The Hydraulics of Roman Aqueducts: What do we know? Why should we learn?" in Proceedings of World Environmental and Water Resources Congress 2008 Ahupua'a, ASCE-EWRI Education, Research and History Symposium, Hawaii, USA, R.W. Badcock Jr and R. Walton Eds., 16 pages (ISBN 978-0-7844-0976-3)

Reference

  1. ^ "Voda i odvodni sistemi u carskom Rimu". waterhistory.org. Pristupljeno 21. 7. 2019..
1.

Godina 1. (I) bila je redovna godina koja počinje u subotu u julijanskom kalendaru te prva godina kršćanske/nove ere. Prethodna godina je 1. p. n. e. koja se koristi kako u gregorijanskom, tako i u julijanskom kalendaru, s obzirom na to da u njima ne postoji "nulta godina".

1615.

Godina 1615. (MDCXV) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru, odnosno redovna godina koja počinje u nedjelju po julijanskom kalendaru.

19. p. n. e.

Godina 19. p. n. e. bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru. U svoje vrijeme je bila poznata kao Godina konzulstva Saturnina i Vespilona ili, rjeđe, godina 735. Ab urbe condita. Oznaka 19. p. n. e. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavna metoda za imenovanje godina.

4. vijek p. n. e.

4. vijek p. n. e. je započeo na prvi dan 400. p. n. e. a završio na posljednji dan 301. p. n. e.

Atina

Atina (grčki: Αθήνα) jeste glavni i najveći grad u Grčkoj. Atina dominira u regiji Atici i jedan je od najstarijih gradova svijeta, čija zapisana historija seže oko 3.400 godina u prošlost, a najranije dokazano prisustvo čovjeka u ovom području bilo je od 11. do 7. milenija p.n.e. Klasična Atina bio je moćni grad-država (polis) koji se razvio na osnovu razvoja pomorstva i obližnje luke Pirej. Ona je bila centar umjetnosti, nauke i filozofije, dom Platonove Akademije i Aristotelovog liceja, a općenito je smatraju "kolijevkom" Zapadne civilizacije i rodno mjesto demokratije, uglavnom zbog utjecaja njenih kulturnih i političkih dostignuća tokom 5. i 4. vijeka p.n.e na ostatak tada poznatog Evropskog kontinenta. Danas je to kosmopolitiska metropola, a moderna Atina je centar ekonomskog, finansijskog, industrijskog, političkog i kulturnog života Grčke. U jednoj studiji koju je objavio UBS 2012. Atina je svrstana na 39. mjesto najbogatijih svjetskih gradova po BDP-u računato po kupovnoj moći ali i 77. najskuplji grad na svijetu.. Ime je dobila po grčkoj božici mudrosti, Atini.

Atina se smatra globalnim gradom zbog njenog geostrateškog položaja i njenog značaja u finansijama, medijama, umjetnosti, unutrašnjoj i međunarodnoj trgovini, kulturi, obrazovanju i turizmu. Ona je jedan od najvećih ekonomskih središta u Jugoistočnoj Evropi sa vrlo snažnim i velikim finansijskim sektorom a u njenoj blizini nalazi se i najveća putnička luka u Evropi, i treća najveća na svijetu. Općina (odnosno Grad) Atina imala je 664.046 stanovnika (po podacima iz 2011, odnosno 796.442 u 2004.) unutar svojih administrativnih granica, a površina općine iznosi 39 km2. Urbano područje Atine (šira Atina i šire područje Pireja) pruža se izvan njenih administrativnih općinskih granica grada, a u tom prostoru od 412 km2 živjelo je 3.090.508 stanovnika (po podacima iz 2011). Prema podacima Eurostata iz 2004, Atinina šira urbana zona (larger urban zone) bila je 7. najmnogoljudnija takva zona u EU (odnosno pet najmnogoljudniji glavni grad u Evropskoj uniji) sa 4.013.368 stanovnika. Atina je i najjužniji glavni grad na evropskom kontinentu (ne računajući ostrva-države Maltu, Kipar i druge).

Naslijeđe klasične ere i danas je još vidljivo širom grada u vidu antičkih spomenika i umjetničkih djela, među kojima je najpoznatiji Partenon, kojeg mnogi smatraju ključnim obilježjem rane zapadne civilizacije. Grad također sadrži i mnoge rimske i bizantske spomenika kao i manji broj spomenika iz doba Osmanlija. Atina je i mjesto gdje se nalaze dva spomenika sa UNESCO-ovog spiska Svjetske baštine: Akropolis i srednjevjekovni manastir Daphni. Spomenici iz modernog doba, koji sežu iz doba proglašenja Atine za glavni grad nezavisne Grčke države 1834. godine, uključuju Helenski parlament (19. vijek) i Atinsku "trilogiju" koja se sastoji iz Nacionalne biblioteke Grčke, Univerziteta u Atini i Akademiji (moderne) Atine. Grad je bio domaćin i prvih modernih Olimpijskih igara 1896. godine, a 108 godina kasnije ugostila je i Ljetne olimpijske igre 2004. godine. U Atini se također nalazi i Nacionalni arheološki muzej u kojem je pohranjena najveća svjetska kolekcija antičkih grčkih antikviteta, kao i novi muzej Akropolis.

Doklea

Doklea ili Doclea (također Dioclea ili Diocleia, kasnije cg: Дукља) je nekada bila najvažniji grad nekadašnje južnoslavenske srednjovjekovne države Duklja. Ostaci ovog starog grada nalaze se oko tri kilometra sjeverozapadno od Podgorice, glavnog grada Crne Gore, na zaravnjenoj terasi iznad ušća rijeke Zete u Moraču.

Kanal (građevina)

Kanal označava umjetno izgrađen vodotok ili prirodni vodotok, koji je promijenjen građevinskim zahvatom.

Razlikuju se kanali za navodnjavanje i odvodnju, te kanali za plovidbu.

U nekim gradovima koji se nalaze u neposrednoj blizini mora kanali mogu služiti za odvodnju i prijevozne puteve. Tipični primjeri za gradove s brojnim kanalima su Venecija te Amsterdam ili Sankt Peterburg.

Kanal može poslužiti brodskom prijevozu kao plovni put.

Može biti i kanal između dva mora. Primjeri su Sueski kanal, Korintski kanal, Panamski kanal.

Mérida

Mérida je grad u Španiji. Glavni je grad autonomne zajednice Ekstremadure. Smješten je na zapadu Španije. U gradu se nalazi čuveno arheološko nalazište koje je od 1993. godine na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.

Navodnjavanje

Navodnjavanje je naziv za hidrotehničku mjeru poboljšavanja fizičkih osobina tla dodavanjem vode da bi se postigla optimalna vlaga za vrijeme vegetacije i time postigao optimalan urod. Navodnjavanje može trajati jedim dijelom vegetacije ili tokom cijelog vegetacijskog perioda. Voda se koristi iz raznih vodenih tokova, umjetnih jezera, izvora, podzemlja ili iz pročišćenih otpadnih voda. Po načinu pretvaranja toka vode u kapilarnu vodu u tlu postoje tri metode: površinsko, podzemno, i kišenje (orošavanje).

Pariz

Pariz (fra. [pa.ˈʁi]) glavni je grad Francuske i regiona Île-de-France, a ima oko 2.193.031 stanovnika, dok šire gradsko područje broji oko 10 miliona stanovnika. U starijim tekstovima na latinskom jeziku grad se naziva Lutetia. Rijeka Seine dijeli grad na sjeverni (rive droite - "desna obala") i južni dio (rive gauche - "lijeva obala"). Okružen vanjskim prstenom autoputa (fr. Boulevard périphérique), Pariz je podijeljen na 20 arondismana, dok su mjesta u predgrađu, tzv. banlieue, samostalne jedinice i upravno ne pripadaju Parizu. Pariz je političko, kulturno, naučno i privredno središte države, ali i međunarodni centar mode, kulture i umjetnosti. Jedan je od turistički najposjećenijih gradova svijeta. U gradu se nalaze tri aerodroma, šest željezničkih stanica, te sjedišta UNESCO-a, OECD-a i Međunarodne trgovinske komore (ICC).

San Francisco

San Francisco je kulturni, komercijalni i finansijski centar i 4. najveći grad u Kaliforniji nakon Los Angelesa, San Diega i San Josea. Također je jedini grad-okrug u ovoj saveznoj državi te obuhvata sjeverni kraj istoimenog poluostrva. Najgušće je naseljeni veći grad (sa brojem stanovnika većim od 200.000 ljudi) u Kaliforniji i drugi grad po gustoći naseljenosti u SAD-u, odmah iza New Yorka. San Francisco je četvrti po veličini grad u Kaliforniji. Po broju stanovnika nalazi se na 14. mjestu u SAD-u; po procjeni iz 2013. imao ih je 837.442. Grad i okolno područje poznati su kao Zalivska oblast San Franciska, koja je dio kombinirane statističke površine gradova San Josea, San Franciska i Oaklanda s procijenjenim brojem od 8,5 miliona stanovnika.

San Francisco (špa. Sveti Franjo) osnovan je 29. juna 1776, kad su španski kolonisti sagradili tvrđavu na Golden Gateu i imenovali je po Franji Asiškom. Nakon pronalaska rezervi zlata 1848. te srebra 1859. grad doživljava period ubrzanog širenja i postaje najveći grad na zapadnoj obali u to vrijeme. Zbog porasta broja stanovništva, grad je 1856. ujedno postao i okrug. Nakon što je u potpunosti bio uništen u zemljotresu i požaru 1906, grad je brzo obnovljen i 9 godina kasnije već je bio domaćin Međunarodne izložbe "Panama-Pacific". Tokom Drugog svjetskog rata služio je kao luka za ukrcavanje vojnika i ostalih službenika koji su upućivani na pacifičko ratište. Niz događaja, poput povratka vojnih lica, masovne imigracije, rasta hipijevske protivkulture, seksualne revolucije i porasta broja mirovnih pokreta zbog umiješanosti SAD-a u Vijetnamski rat, kao i ostala dešavanja koja su dovela do "Ljeta ljubavi" i pokreta za prava LGBT-osoba, utemeljili su San Francisco kao centar liberalnog aktivizma u SAD-u. U političkom smislu, građani značajno favoriziraju liberalne stranke, poput Demokratske.

San Francisco je popularno turističko odredište poznato po svježim ljetima, magli, strmim brežuljcima, mješavini arhitektonskih stilova i popularnim znamenitostima, poput mosta "Golden Gate", žičara, ostrva Alcatraza i Kineske četvrti. Također je sjedište sljedećih tehnoloških kompanija: Gap Inc, Pacific Gas and Electric Company, Yelp, Pinterest, Twitter, Uber, Mozilla, Craigslist i mnogih drugih.

Spisak mjesta Svjetske baštine u Evropi

Ovo je UNESCO-ov spisak mjesta svjetske baštine u Evropi.

Srednji mozak

Srednji mozak (lat. mesencephalon (od grč. mesos = srednji + enkephalos = mozak) je dio centralnog nervnog sistema koji je povezan sa vidom, sluhom, motornom kontrolom , spavanjem/budnošću, uzbuđenjem (budnosti) i regulacijom temperature.

Trsteno (Dubrovnik)

Trsteno je naseljeno mjesto u sastavu grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanska županija, Republika Hrvatska.

Turska lira

Turska lira (oznaka: (do 1. marta 2012: TL); tur.: Türk lirası; ISO 4217: TRY) je zvanična valuta Republike Turske. Pored Turske, koristi se i na Sjevernom Kipru. Turska lira je podijeljena na 100 kuruša (kuruş). Trenutni kurs (31. decembra 2012.) turske lire je 1 € = 2,36 TRY (1 TRY= 0,42 €).

Na prednjim stranama svih novčanica koje su trenutno u opticaju i naličjima svih trenutno važećih kovanica nalazi se portret prvog predsjednika Republike Turske Kemal-paše Atatürka. Historijske novčanice iz druge, treće i četvrte serije su imale portret turskog generala, premijera i drugog predsjednika İsmeta İnönüa na prednjoj strani. Ova izmjena dizajna lica novčanica je načinjena 12. januara 1926. godine u skladu sa tadašnjim novim zakonom, a ukinula ga je Demokratska stranka nakon Drugog svjetskog rata. Monetarna politika je usvojena sa ciljem da se zadrži nivo cijena i financijska stabilnost putem propisanog nivoa obaveznih rezervi i uskog raspona kretanja kamatne stope zbog nedavne globalne ekonomske krize dok je nivo proizvodnje opao.

Vaduz

Vaduz je glavni grad Lihtenštajna. Grad je sjedište federalnog parlamenta. U gradu živi nešto više od 5,000 stanovnika, a prostire se na 17,3 kvadratna kilometra.Ime Vaduz je ili romanskog porijekla, od latinskog akvadukt (avadutg), ili potiče od njemačkog dijalektskog termina Valdutsch (dolina njemaca).

Četvrta moždana komora

Četvrta moždana komora ili kraće četvrta komora je jedna od četiri povezane šupljine ljudskog mozga, koje su ispunjene tečnošću. Ove šupljine, skupa poznate kao komorni sistem (ventrikulski sistem), sastoje se od lijeve i desne bočne (lateralne) komore, treće komore i četvrte komore. Četvrta se proteže od moždanog akvadukta (Silviusov akvadukt) do obeksa, ispunjenog likvorom (CSF).Na poprečnom presjeku mozga, četvrta komora ima karakterističan oblik dijamanta. Nalazi se u ponsu ili u gornjem dijelu produžene moždine. CSF ulazi u četvrtu komoru kroz moždani akvadukt, a može izaći na subarahnoidni prostor kičmene moždine kroz dva bočna otvora i jedan srednji otvor.

Drugi jezici

This page is based on a Wikipedia article written by authors (here).
Text is available under the CC BY-SA 3.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.